Nakon što su se na društvenim mrežama pojavile fotografije na kojima se vide oštećenja, naša novinarska ekipa se danas uputila ka Novom Brdu. Međutim, na dolasku, čuvar nije dozvolio novinarima da priđu do samog zdanja i snime kadrove izbliza.
Od predstavnika kosovskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Fisnika Bunjakua pokušali smo da dobijemo dozvolu za snimanje, međutim, Bunjaku je kolegi kazao da, ne samo da ne sme da snima, već i da ono što je kamerom zabeležio iz daljine “ne sme da objavljuje”.
O urušavanju zidova sveže obnovljene tvrđave, inicirane od strane UNESCO-a, nisu želeli da govore ni izvođači radova.
Predstavnik firme „Koto“ iz Beograda koja je bila zadužena za rekonstrukciju, Slobodan Radovanović, nije želeo da komentariše opadanje slojeva materijala sa zidina. On nam je rekao da ne može da daje izjave bez dozvole UNESKO-a.
Komentar nismo mogli da dobijemo ni od podizvođača radova, iz firme Izol prom iz Gračanice koja je na radovima bila angažovana 2015. godine. Vlasnik te firme Jovica Kolić nam je u neformalnom razgovoru kazao da je sa delova zaštitnog zida novobrdske tvrđave počeo da spada malter. Veruje da je do "opadanja maltera došlo zbog mraza". On je negirao da se zidovi urušavaju.
Prema rečima meštana, delovi zidova su počeli da padaju još pre dva meseca, ali su tek nedavno posete tvrđavi zabranjene.
“Primetili smo obrušavanje zidova pre dva do tri meseca na jednom mestu, a poslednjih par dana i na drugim mestima. Dolazili su iz Ministarstva za kulturu Kosova, za turiste je zatvoreno pre deset dana zbog opasnosti od obilaska. Turisti dolaze, ali ako se ovo ne sredi smanjiće se turizam jer ovde dolaze da bi posetili tvrđavu“, kazao je meštanin Faik Navodaljija.
O problemima nastalim nakon rekonstrukcije upoznati su u lokalnoj samoupravi.
“Što se tiče nadležnosti Opštine Novo Brdo, mi nismo imali nikakve nadležnosti, ništa što je vezano za restauraciju, sve je rađeno pod pokroviteljstvom EU. Bili smo upoznati da će se vršiti radovi, da će se raditi iz nekoliko faza. Jedan deo projekta je završen, s tim da se treba nastaviti. Iz kojih se razloga nije nastavljeno, mi tu informaciju nemamo“, kaže Dimić.
Pošto je tvrđava na teritoriji Opštine Novo Brdo ona ima veliki uticaj na razvoj ruralnog turizma, dodaje Dimić.
„Mi smo posvećeni koliko ekonomskom razvoju, toliko i ruralnom turizmu. U interesu je opštine i naših građana da sve to funkcioniše na način koji je predviđen, nadamo se da će u narednom periodu svi koji su bili zaduženi za restauraciju rešiti problem“, istakao je Dimić.
Radovi na rekonstrukciji tvrđave u Novom Brdu na inicijativu UNESCO-a počeli su u julu 2015. godine a završeni su prošle godine. Za obnovu ovog kulturnog blaga, prema pisanju pojedinih medija, utrošeno je blizu 2 miliona evra,