Iako su autori predstave konstantno naglašavali da im nije želja da morališu oko lika i dela Slobodana Miloševića, niti da se određuju oko njegove "krivice i pravice", kolege iz medija uglavnom su se bavile činjenicom da je Slobodan Milošević dobio svoj mjuzikl i da se "vratio u biznis... ovoga puta šou-biznis", kako je to primetio Gaj Diloni sa Bi-Bi-Sija.
Britanski Gardijan navodi da je mjuzikl o Slobodan Miloševiću podelio publiku na Kosovu.
"Začinjen humorom i muzikom koju izvodi hor, komad o Miloševiću izazvao je smeh kod mnogih u publici sa prikazom detalja iz života njegove porodice, ali je takođe neke i naljutio, pa su napustili salu pre kraja predstave. Oni koji su ostali dugo su aplaudirali", navodi se u tekstu i dodaje da je "Agim Selimi, dekan na kosovskom Fakultetu umetnosti u Prištini rekao da tema može biti tretirana umetnički, pošto on veruje da svi, posebno na Balkanu, treba da raspravljaju o pozitivnim i negativnim stranama svega jer je to veoma važno za budućnost".
U tekstu koji je objavio Politiko, prenosi se izjava albanskog dramskog pisca iz Prištine Jetona Neziraja koji je prisustvovao premijeri u Gračanici. On smatra da je predstava "puna dobro poznate srpske nacionalističke i idiotske naracije devedesetih u kojima se Srbi prikazuju kao žrtve stranih neprijatelja, američkog imperijalizma i zapadnih medija".
"Odgovornost Miloševića svedena je na skoro nulu", rekao je Neziraj, koji je radio sa srpskim teatarskim profesionalcima u zajedničkim produkcijama.
"Skoro sam siguran da bi Milošević, daj je poživeo, bio ponosan kada bi video sebe ovako prikazanog. Žao mi je srpske publike koja će gledati ovu predstavu, posebno mlade publike, koji će biti otrovana ovim glupim nacionalističkim propagandnim šouom", zaključio je Neziraj za Politiko.
Bi-Bi-Si je konstatovao da samo postojanje predstave "Slobodan šou" može predstavljati ironiju.
"Gledanje srpskog ultra-nacionaliste oživljenog na sceni moglo bi biti udarac u publiku", navodi se na sajtu ove medijske kuće.
Njujork tajms je preneo da je mjuzikl o Slobodanu Miloševiću uzburkao uspomene na Kosovu, dodajuči da je "kritika predstave usredsređena na nedostatak albanskih glasova u autobiografskim nalazima, kao i na izbor protagonista".
Kosovski ministar kulture Kujtim Gaši je odgovoarajući na upit novinara ovog lista u mejlu napisao "da bi umetnici trebalo da imaju slobodu izražavanja, ali da odabir da se predstavi Milošević i održi premijera predstave na Kosovu ’može, naravno, biti iritantan kosovskom društvu. Njegovi zločini su bili ogromni i uticali su ne samo na kosovske Albance, već i na mnoge druge nacije i zemlje u bivšoj Jugoslaviji", naveo je Gaši za Njujork tajms.
U izveštaju iz predstave i Rojters konstatuje da je komad frustrirao etničke Albance "koji predstavljaju većinu na Kosovu", podsećajući da je Kosovo "proglasilo nezavisnost od Beograda 2008. godine, ali da tu nezavisnost ne priznaju ni Srbija ni kosovski Srbi".
Nerimane Kamberi u tekstu za Kurijer de Balkans pod naslovom "Slobodan šou, simptom identitetske krize kosovskih Srba" podseća da je "Slobodan Milošević, srpski lider koji je zapalio Jugoslaviju svojim nacionalističkim govorima, umro, uzorkujući krvave ratove u slovenačkoj, hrvatskoj, bosanskoj i kosovskoj republici. U Gračanici, srpskoj enklavi nedaleko od Prištine, glavnog grada Kosova, održana (mu) je komemoracija u Domu kulture. Mnogi kosovski Srbi došli su da ispoštuju onoga u koga su verovali, a neki od njih i danas veruju".
Prištinski Zeri je nakon premijere preneo konstataciju koju je objavio Gradijan da je "Slobodan šou u Gračanici izazvao smeh i ljutnju".
Tekst pod naslovom "BIZARAN POKUŠAJ ISKUPLJIVANJA, Srbi nasred Kosova izvode mjuzikl o Slobi Miloševiću, Albanci se pitaju što je sljedeće: možda Ratkovo jezero", objavljen je na portalu jutarnji.hr.
Autor članka Vlado Vurušić navodi "prepuno gledalište, kako javljaju škrti izvještaji, burnim je pljeskom odalo priznanje glumcima, a svi su se pribojavali kako će ta kontroverzna predstava biti prihvaćena baš među Srbima s Kosova koji su i poslužili kao odskočna daska za Miloševićev politički uspon, ali i osobni pad, jer njegova politika još nije doživjela tu sudbinu. Autori tog bizarnog uratka su srpska dramaturginja Jelena Bogavac i redatelj Nenad Todorović".
Komentare na predstavu ekipa NPP-a dobijala je i preko Fejsbuka. Tako je jedan od posetilaca njihove strane, nakon gračaničke premijere napisao: "Samo me zanima da li je autor predstave Čeda Jovanović ("čuveni dramaturg"), pošto je predstava režirana u njegovom stilu. Sramota".
O predstavi će, nesumnjivo, još mnogo toga biti napisano nakon večerašnjeg izvođenja na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu.