Zbog njegovog odnosa prema Srbima tokom bombardovanja i čestih poseta srpskim sredinama na Kosovu, Petera Handkea ovdašnji Srbi doživljavaju kao prijatelja. Na dan dodele Nobelove nagrade za književnost koja je ove godine pripala upravo Handkeu, u Domu kulture u Gračanici je u njegovu čast održana svečana akademija.
“Kada je Handke dobio ovo priznanje u kome je diskretno rečeno da njegov glas treba saslušati i iznova pročitati, to je prilika da i mi kažemo ono što smo dugo govorili u nekom vremenskom periodu a nije imao ko da čuje. Sa Peterom Handkeom smo dobili nešto najviše što može da se dobije, čoveka koji je uvek sklon da gleda stvari iz nekog posebnog ugla, koji je vrlo strog i koji neće odstupiti. On je u Srbima prepoznao dubinsko delovanje kosovskog zaveta”, kazao je prof. dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske.
Književnik i direktor Doma kulture “Gračanica” Živojin Rakočević kazao je da Handke poseduje moć istinskog genija.
“Handke se određivao prema vrednostima, postao je svedok na taj način što je sve nas pretvorio u svedoke, i one koji ga napadaju i oni svedoče deo istorije. Onaj ko mi protivureči taj je moj anđeo zaštitnik. To su istinski ljudi koji nas prepoznaju”, kazao je Rakočević i dodao:
“Hanke bi od od nas tražio lica, jer genije je u stanju da vas pročita isto kao duhovnik, da prođe kroz kosti, naše istine i zablude, a to je uradio u vremenu kada smo se pitali imali iko da nas voli? On je bio taj“, zaključio je Rakočević.
Pohvale na račun Nobelovca uputila je i direktorka Narodne biblioteke u Gračanici Brankica Kostić koja je Handkea nazvala apostolom istine.
“Handke kreće kroz Kosovo i Metohiju, Bosnu i Hrecegovinu upoređuje vojne izveštaje sa istinom na terenu, upravo tada postaje paradigma slobode govora, mišljenja, percepcije i rasuđivanja slobode na zapadu zemljine kugle. Odupirući se ubijanju slobode, istine i pravde doživljava glogotu i ostaje čovek”.
Iako srećni zbog njegove nagrde, Kostićeva priznaje da ovdašnja janvost nije previše upućena u Handkeova dela. Kaže, da oni koji su ga čitali, shvataju o kakvom je geniju reč.
Nobelova nagrada Handkeu je isto kao da su je dali Srbima u Hoči, Gračanici, kaže pesnik Dragomir Kostić.
“Handke je nepotkupljiv, zato i može prkositi čitavom svetu. Bio je uz Srbe u teškim vremenima kada su drugi okretali glavu. Iako su Srbi o Handkeu malo pisali, više bi se o njemu pisalo da nas je napadao, nego što nas je branio, a on se zbog nas zavadio sa celim svetom”, rekao je Kostić.
Svečanoj akademiji pored brojnih zvanica, prisustvovao je i vladika Teodosije.
Peter Handke (1942, Grifen), jedan je od najznačajnijih pisaca nemačkog jezika i savremene svetske književnosti. Pisac stotinak knjiga, romana, pripovesti, drama, poezije, eseja, žurnala i filmskih scenarija; autor više filmova, i koautor i saradnik u mnogim filmovima Vima Vendersa; likovni ilustrator svojih tekstova. Dobitnik niza nagrada: Bihnerove, Kafkine, Šilerove, Ibzenove, Nestrojeve, nagrade „Tomas Man“, nagrade „Milovan Vidaković“.