Pologanju cveća članova porodica nestalih tokom rata na Kosovu, Srba i Albanaca, prethodio je minut ćutanja posvećen preminulima za vreme pandemije kovida-19, među kojima je i koordinator Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih Srba sa Kosova Milorad Trifunović.
Bajram Ćerkinaj iz Resursnog centra za nestala lica kazao je da na Međunarodni dan ljudskih prava žele da skrenu pažnju javnosti na činjenicu da se već 21 godinu, kada su porodice nestalih u pitanju, ovo pravo ne poštuje.
„Ne daje se prednost pronalaženju nestalih lica. Svi akteri koji su se zauzeli oko ovog pitanja, počevši od lokalnih samouprava pa do predsedništva, treba više da se pozabave ovom temom. Načinom na koji se to sada radi još 21 godinu nećemo moći da zatvorimo ovu temu. Recimo, kada je u pitanju Kiževak, trebalo je pet godina da se radi, kopa, a međunarodna zajednica je imala snimke da pokaže gde su zakopani. Oni su nam dužni da pokažu te satelitske snimke i da nam na neki način ublaže bol koja traje već 21 godinu“, rekao je Ćerkinaj.
Predsedavajući kosovske delegacije Radne grupe za nestala lica Ibrahim Makoli ističe da svako ima pravo na istinu.
„Zajedno sa Resursnim centrom za nestala lica obeležavamo ovaj dan kako bismo podsetili celo društvo na obaveze koje imamo jedni prema drugim. Bitno je da znamo, da se podsetimo da svako ima pravo na istinu. Na Kosovu ima još 1.638 osoba koje su nestale i za koje ne znamo gde su. Na ovaj dan treba da podsetimo jedni druge da je bitno da se poštuje Deklaracija o ljudskim pravima. Rasvetljavanje sudbine nestalih lica predstavlja samo jedan deo poštovanja ovih prava, i nama preostaje da osim rasvetljavanje sudbine nestalih lica proguramo i proces pravde i na taj način pomognemo porodicama nestalih i ljudima za koje još tragamo“, rekao je Makoli.
Đula Aziri iz NVO „Glas Roditelja“ čiji je muž ubijen tokom ratnih sukoba na Kosovu ističe da se porodice nestalih osećaju zanemareno svih ovih godina.
„Jako mi je žao za sve porodice, jer je prošlo mnogo godina, 21 godina traganja za našim najmilijima. Naša prava su diskriminisana na mnogo načina, ništa se ne radi za zaštitu porodica i kada su penzije u pitanju. Sa svih strana smo diskriminisani“, rekla je Aziri.
Predstavnica Udruženja kidnapovanih i nestalih lica KiM za Gračanicu Silvana Marinković apeluje na međunarodnu zajednicu, vlasti u Beogradu i Prištini, da pitanje nestalih u budućnosti bude prioritetna tema.
„Da se ne rade samo iskopavanju u Srbiji, kao što svi znamo, ovde kod nas ima dosta lokacija, za koje su nam rekli međunarodni zvaničnici, ali do danas niko ništa nije preduzeo. Obećanja stoje, slušamo ih već 20 godina, ali od toga nema ništa. Apelujem na sve institucije da se konačno uozbilje i shvate da je ovo pitaje veoma teško za porodice i da je konačno vreme da počne da se rešava. Iako kažu da to nije tako jednostavno, možda nije jednostvano, ali mnogi znaju imena kidnapera, znaju mesto gde se to desilo, ali niko do sada nije ispitivan zbog toga. Može da se reši, ali nema volje onih koji su za to nadležni“, rekla je Marinkovićeva u telefonskoj izjavi za RTV Kim.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 10. decembar za Dan ljudskih prava 1950. godine kako bi skrenula pažnju na dve godine ranije potpisnu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kao prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava.