Avdulah Hoti je tokom konferencije poručio da Vlada Kosova ostaje posvećena procesu “priznavanja statusa” osoba koje su pretrpele nasilje tokom rata.
„Ovakav vid nasilja je ozbiljna rana za kosovsko društvo. Žrtve nasilja tokom rata zaslužuju našu podršku. Mi smo, kao država i društvo, posvećeni prepoznavanju njihove boli. Vlada Kosova se obavezala da će podržati proces priznavanja statusa osoba povređenih tokom rata. Takođe ćemo pružiti budžetsku podršku Komisiji za zahteve preživelih“, kazao je Hoti.
On je naveo da je vrlo važno da se zajedničkim snagama sa policijom Kosova radi na otkrivanju počinilaca.
„Iznos koji je definisan kao pomoć tim žrtvama nije dovoljan, ali je signal da prepoznajemo njihov status. Postupak prepoznavanja i verifikacije statusa žrtava nasilja je delikatan. Kao društvo, moramo zaceliti ove rane i ne smemo zaboraviti šta se dogodilo. Imajte hrabrosti da otkrijete počinioce. To nije sramota žrtava, već onih koji su počinili zločin“, rekao je Hoti.
Bivša predsednica Kosova Atfifete Jahjaga rekla je da društvo žrtve seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu stigmatizuje, kao i da je rehabilitacija i integracija preživelih i dalje otežana.
"Ova tema je naša zajednička misija godinama. Preživeli su i dalje suočeni sa stigmom. Većina nas zna da naše putovanje od osnivanja Nacionalnog saveta za žrtve ratnog nasilja nije bilo lako, posebno za preživele. Odluka o osnivanju Komisije za zahteve preživelih predstavlja opredeljenje i neumoran rad na stvaranju uslova i prava koja su zagarantovana zakonom. Rehabilitacija i integracija preživelih i dalje se ometa. Oslobodite se stigmi i predrasuda prema njima. Preživeli još uvek imaju nesigurnost u društvu oko zločina koji je nepravedno počinjen na njihovom telu. Moramo više da radimo sa njihovim porodicama”, poručila je Jahjaga.
Ministar pravde Seljim Seljimi rekao je da je u toku rad na poboljšanju odredbi za krivično gonjenje onih koji su počinili zločine.
„I dalje imamo preko 20 hiljada žrtava. Mi smo, kao ministarstvo, preduzeli važan korak ka pristupu pravdi za žrtve rata. Poboljšavamo odredbe za krivično gonjenje zločinaca. O njihovom pitanju trebalo bi razgovarati za stolom za dijalog. Pravda je na našoj strani”, istakao je Seljimi.
Ministar rada i socijalne zaštite Skender Rečica istakao je da je pitanje žrtava seksulanog nasilja jako bolna tema za Kosovo.
“Počinioci ovih zločina su još uvek na slobodi i nisu kažnjeni već 20 godina. Umesto da traže izvinjenje, oni nastavljaju sa pritiscima i borbom protiv Kosova. Kako bi žrtve bile zadovoljne, počinioci tih dela moraju izaći pred lice pravde”, kazao je Rečica.
Zamenik ambasadora Velike Britanije na Kosovu Džejkob Veber kazao je da je pre godinu dana, kada je došao na Kosovo, njegov prvi posao bio sastanak sa žrtvama seksulanog nasilja.
“Iz tog iskustva znam da su one bile ohrabrene da krenu dalje. Podrška žrtvama je prioritet Ujedinjenog Kraljevstva. Mi smo dosta radili o podizanju svesti o seksualnom nasilju između muškaraca i žena u globalnim sukobima”, rekao je Veber.
Na konferenciji je govorila i Vljora Nuši iz organizacije “UN women”.
Bljakaj: Broj od 20 hiljada žrtava nema osnovu
Fond za humanitarno pravo Kosova sprovodi projekat „Kosovska knjiga pamćenja“ i dokumentuje broj ubijenih i nestalih tokom rata na Kosovu. Izvršni direktor ove organizacije Bekim Bljakaj ističe da se ne bave podacima o žrtvama seksualnog nasilja, ali navodi da "broj od 20 hiljada žrtava nema osnovu".
„Taj broj nema dokumentaciju koja može da potvrdi da je bilo 20 hiljada žrtava seksualnog nasilja na Kosovu. Znamo da postoji Komisija za verifikaciju statusa žrtava seksualnog nasilja, ali ne znamo mnogo o njoj. Koliko smo čuli, prilično su profesionalni i rade taj posao u skaldu sa mandatom“, kazao je Bljakaj za RTV Kim.
Kosovski zvaničnici, a naročito bivše predsednica Kosova Atifete Jahjaga, su i ranije u više navrata saopštavali da su pripadnici srpskih snaga tokom sukoba na Kosovu silovali 20 hiljada Albanki. To je u sedištu Ujedinjenih nacija svojevremeno izjavila i nekadašnja ambasadorka Kosova u SAD Vljora Čitaku.