Među žrtvama је sve više maloletnica koje najčešće nisu ni svesne oblika nasilja koje doživljavaju. Menadžerka Sigurne kuće u Novom Brdu Nevenka Rikalo je za Kim podsetila da postoje četiri vrste nasilja: psihičko, fizičko, seksulano nasilje i izolacija.
“Potrebno je preventivno informisati žene da prepoznaju nasilje koje trpe, a onda će vrlo lako odlučiti da li će dalje trpeti tu vrstu nasilja ili ne. Preporučujem im da odu do Centra za socijalni rad i da se tamo informišu o načinima prepoznavanja određenih vrsta nasilja i potraže zaštitu. Bilo bi poželjno da odu do psihologa u bolnicima ili do psihijatra. Moraju da shvate da je nasilje u porodici krivično delo”, rekla je ona.
Sigurna kuća ili Ženski inkluzivni centar u Novom Brdu otvorena je pre tri godine.
“Tokom ove godine imali smo 30 korisnica, 14 žena i 16 dece. Nasilje u porodici ne trpe samo partnerke ili supruge, već i deca koja su mu svedoci”, kazala je Rikalo.
Ona je objasnila na koji način žene žrtve nasilja mogu da potraže utočište:
“Žrtva se obično prijavi Centru za socijalni rad ili kosovskoj policiji. Zatim službenici ili menadžeri slučaja određuju da li postoji potreba da se žrtva smesti kod nas u Sigurnoj kući. Mi im pružamo specijalizovane usluge: bezbedan smeštaj, hranu, odeću, obuću, lekove, ukoliko im zatrebaju. Pružamo im besplatnu pravnu, psihološku i socijalnu pomoć. Korisnice kod nas mogu ostati do šest meseci, same ili sa decom. Ukoliko se pokrene sudski postupak razvoda braka i ostvarivanja alimentacije, onda taj njihov period traje duže od šest meseci uz saglasnost Ministarstva finansija”, kazala je Rikalo.
Licencirano osoblje koje radi u Ženskom inkluzivnom centru, prema njenim rečima, ima za cilj da kod korisnica stvori osećaj samoopoštovanja, sigurnosti i samopuzdanje.
“Ako žena nije jaka i ako ne odluči da neće više da trpi nasilje, ona će ostati u tom krugu nasilja”, zaključila je Rikalo.
Psihološkinja Valentina Nikolić kazala je za Kim da je svaki vid podrške vrlo važan ženama koje su pretrpele fizičko i psihičko nasilje.
“Razumevanje od strane stručnjaka je ključno, neko ko bi zajedno sa ženama koje su pretrpele neki vid nasilja bio tu i sagledao kako dalje, da u takvoj situaciji bude podrška”, navela je ona.
Vraćanje žene normalnom životu zavisi od vrste nasilja i njegovog trajanja, kazala je Nikolićeva.
“Ne postoji krivica i odgovornost žene i to nije nešto o čemu treba da se ćuti i da se trpi. Žene bi trebalo da budu svesne da one nisu krive za to što im se dešava ako i dalje trpe. Trebalo bi da relevantnim ustanovama prijave nasilje, kako bi ono prestalo. Žene treba da shvate da nisu same”, zaključila je ona.
“Delujte sada da biste okončali nasilje nad ženama i devojkama”
U porodičnom i partnerskom nasilju u svetu svakog sata bude ubijeno više od pet žena. Organizacija UN Women večeras u 18 časova u Prištini pokreće kampanju “16 dana aktivizma” koja će trajati do 10 decembra.
Generalna podsekretarka UN-a i izvršna direktorka UN Women Sima Bahus je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pozvala vlade širom sveta da povećaju dugoročno finansiranje i podršku organizacijama koje se bore za prava žena.
“Drugo, tražim da se svi, na svoj način, odupremo okretanju leđa pravima žena, pojačamo glasove feminističkih ženskih pokreta i mobilišemo više aktera. Svi mi možemo biti zagovornici i naši glasovi zajedno mogu pokrenuti promenu koju tražimo. Čineći to, takođe moramo da obezbedimo promovisanje punog i ravnopravnog liderstva žena i devojaka i učešća na svim nivoima političkog i prostora za donošenje odluka. Ubrzani napredak ka okončanju nasilja nad ženama i devojčicama samo je jedna od dividendi koju delimo”, navela je ona.
Bahus je istakla da je neophodno jačanje zaštitnih mehanizama za branioce ljudskih prava i aktiviste za ženska prava.
“Niko nigde, nikada, ne bi trebalo da se suoči sa nasiljem ili uznemiravanjem zato što se zalaže za ono što je ispravno i poziva na ono što je neophodno”, navela je.
Od januara do oktobra ove godine Policiji Kosova je prijavljeno 49 slučajeva seksualnog napada, registrovana su i 73 slučaja seksualnog uznemiravanja.
Prema podacima civilnog sruštva, najveći broj žrtava su devojčice uzrasta od 13 do 16 godina.
Krivični zakon Kosova predviđa kazne od dve do 15 godina zatvora za silovanje i druge seksualne napade.
Podsetimo, u proteklih nekoliko nedelja na Kosovu su prijavljeni slučajevi silovanja u Istoku, Vitini, Đakovici i Uroševcu. U javnost je krajem avgusta, dospeo slučaj silovanja jedanaestogodišnje devojčice u Prištini, kada je u periodu od mesec dana uhapšeno 12 osoba osumnjičenih za ovo krivično delo. Slučaj su pratili i masovni protesti, ostavke i otkazi javnih funcionera i mnogobrojne osude od strane zvaničnika.