Bečki ekonomski institut u prolećnoj prognozi polazi od takozvanog "status kvo" osnovnog scenarija, a ukoliko bi rat dalje eskalirao i Evropska unija uvela embargo na naftu i gas iz Rusije, u istočnoj i srednjoj Evropi bi bio zabeležen i pad privrede.
U svojoj prognozi, WIIW za Srbiju predviđa u ovoj godini privredni rast od 3,6 odsto, a iduću godinu 3,4 odsto, koliko će iznositi i rast u 2024. godini.
Srbija sa rastom od 3,6 odsto u ovoj godini ima najpovoljnije izglede na Zapadnom Balkanu, za koji se prognozira: ukupan rast od 3,1 odsto u 2022. godini, 3,2 odsto u 2023, a 3,3 odsto u 2024. godini.
Poređenja radi, Albaniji i Crnoj Gori se za ovu godinu prognozira rast od 3,5 odsto, Kosovu 3,3 odsto, Severnoj Makedoniji 2,5 odsto, a BiH 1,8 odsto.
U slučaju negativnog scenarija, koji predviđa obustavu isporuke ruskih energenata, WIIW za Srbiju predviđa nulti rast za ovu godinu, a za iduću rast od dva odsto i za 2024. godinu rast od 2,4 odsto.
Prognoze za članice EU
Osnovni scenario WIIW za članice EU centralne i istočne Evrope, predviđa rast od 2,5 odsto, a u slučaju negativnog scenarija i blagu recesiju od minus 0,9 odsto.
Ukrajina i Rusija zabeležiće ove godine, u zavisnosti od scenarija, masivni pad: Ukrajina od minus 38 do minus 45 odsto BDP-a, a Rusija minus devet do minus 15 odsto BDP-a.
I Turska, kao druga najveća ekonomija regiona, rasla bi u najboljem slučaju 2,7 odsto, a u najgorem 2,5 odsto.
Ukrajina će ove godine izgubiti jednu trećinu do polovine svog BDP-a. Budžetski deficit porašće na 25 odsto BDP-a i moći će samo uz finansijsku pomoć sa zapada da se pokrije.