Tribina je počela minutom ćutanja u spomen na preminulog borca za očuvanje srpskog jezika, ćirilice i kulture govora, novinara i spikera Radio Kosovske Mitrovice Časlava Milisavljevića.
Novinarka i spisateljica Ivana Vanovac je naglasila da najvažniji zadatak novinarske profesije da stalno podseća na pravo upotrebe maternjeg jezika, ali i podsetila na jedan od mnogobrojnih primera njegovog negiranja.
"Mi, kao novinari, nikada ne treba da prestanemo da podsećamo javnost da imaju pravo da, gde god da se nalaze, zahtevaju da im se službenik obrati na njihovom jeziku čija je upotreba zakonom zagarantovana. U komunikaciji medija i kosovskih institucija sve češće nailazimo na praksu da većina njih ne poštuje naše pravo da dobijamo saopštenja na srpskom jeziku", rekla je ona.
Profesorka srpskog jezika i knjževnosti Ivana Arsić Mišković je istakla da nastoji da svojim učenicima usadi ljubav prema jeziku i narodu.
"Jezik je naše najveće blago, mi ga dobijamo po rođenju. To je zapravo božji dar, ali od nas zavisi koliko ćemo ga sačuvati. Ako dozvolimo da razne strane reči uđu u naš jezik pa ga pokvare, onda od njega neće ostati ništa", kazala je ona.
Arsić Mišković je dodala da je jezik neodvojivi deo nacionalnog identiteta, kao i da je kroz istoriju bilo osvajača koji su nastojali da nametnu svoju terminologiju.
"Mi smo u školi na braniku otadžbine, naše najbolje oružje je jezik. Mi, profesori srpskog jezika i književnosti stajemo u njegovu odbranu, govorimo o tome koliko je bitno sačuvati čistotu. Neko će reći da su došla nova vremena koja nameću moderni rečnik, ali zašto mi ne nađemo naše reči. Možda nećemo naći adekvatan prevod, ali valja se potruditi", rekla je ona.
Izvršni direktor NVO Komunikacija za razvoj društva (CSD) Ivan Nikolić je predočio da primenu Zakona o upotrebi jezika otežavaju nedovoljno poznavanje njegove sadržine, kao i mehanizmi borbe protiv njegovog kršenja. Dodatna komplikacija, prema njegovim rečima, je ekstremni politički vrh oličen u svakodnevnim antisrpskim izjavama bez imalo političke volje da bilo šta uradi kako bi primene dvojezičnosti zaživela u praksi.
"Nekoliko godina se bavimo Zakonom o upotrebi jezika, najveći deo našeg rada čine istraživanja, rezultati su uglavnom bili poražavajući. Metodu tajnog klijenta smo primenili u deset opština, šest većinsko srpskih i četiri većinsko albanske. Tajni klijenti su dobijali usluge samo ako je neko od službenika slučajno znao srpski jezik", rekao je Nikolić.
Prema njegovim rečima, vrlo mali broj ljudi se zalaže i bori da Zakon o upotrebi jezika zaživi. Svetla tačka je, kako kaže, Kancelaruja poverenika za jezike koja se trudi da reaguje, iako je progres minimalan.
"Trudili smo se da u opštinama sa većinski albanskim stanovništvom doprinesemo boljoj primeni dvojezičnosti. Uglavnom se propusti pravdaju kadrovskim ograničenjem, pa smo im kupili softver za poboljšanje kvaliteta prevoda. Monitoring je pokazao da ni jednom nisu pokrenuli program, mada smo organizovali treninge za prevodioce", naveo je Nikolić.
On je izrazio bojazan da zalaganja civilnog društva i medija nisu dovoljna da se problem nepoštovanja dvojezičnosti u celosti reši.
Književnik i novinar Živojin Rakočević je ocenio da jezik na teritoriji KiM služi isključivo za identifikaciju, kao i da pripadnici srpske zajednice često doživljavaju strah i šikaniranje kada ga upotrebljavaju.
"Kada detetu u Osojanu ili Gračanici kažete dobar dan, prođe nekoliko trenutaka tišine do odgovora. U tom momentu, mi ispitujemo ko je naš sagovornik. Svi smo se zatekli u nekim tuđim jezicima i nismo doživeli nikakvo šikaniranje, ovde na Merdaru carinik kaže da ulaziš na Kosovo i da treba da govoriš albanski, to je nešto na šta mi treba da reagujemo i školstvo treba da reaguje", upozorio je Rakčević.
On smatra da nastavnik srpskog jezika mora da se vrati na pijedestal koji mu pripada, kao i da je upravo on zadužen da razvija svest o upotrebi jezika.
Tribinu "Кako se sporazumevamo - upotreba jezika na Кosovu i Metohiji", organizovali su Dom kulture "Gračanica" i Društvo novinara Кosova i Metohije. Među zvanicama je bio i poverenik za jezike na Kosovu Slaviša Mladenović koji nije prisustvovao sinoćnom događaju.