Zagađen vazduh prouzrokuje probleme sa disajnim putevima i krvotokom. Oni svake godine rezultiraju milionima smrti koje bi mogle da se izbegnu.
Otprilike šest meseci nakon što je pooštrila smernice o kvalitetu vazduha, SZO je nedavno objavila ažurirane podatke o njegovom kvalitetu koji se zasniva na satelitskim snimcima i informacijama iz sve većeg broja gradova, mesta i sela širom sveta, a radi se o oko 6.000 mesta i gradova iz 117 zemalja sveta.
Procenjeno je da 99 odsto svetske populacije udiše vazduh koji prelazi utvrđene granice o kvalitetu vazduha, često prepun čestica koje mogu da dospeju duboko u pluća, u vene i arterije i prouzrokuje razne bolesti.
Kvalitet vazduha je najlošiji u regionima istočnog Sredozemlja i jugoistočne Azije, a zatim slede afričke zemlje, navodi se u godišnjem izveštaju UN.
Svake godine više od sedam miliona ljudi u svetu umire od posledica zagašenja vazduha, rekla je Maria Neira koja vodi sektor za zaštitu životne sredine, klimatske promene i zdravlje pri SZO.
Baza podataka, koja tradicionalno evidentira dve vrste čestica poznatih kao PM2,5 i PM10, prvi put uključuje i merenje azot dioksida na tlu.
Poslednja verzija baze podataka datira iz 2018. Azot dioksid uglavnom proizvode motori s unutarnjim sagorevanjem i najčešće ga nalazimo u urbanim sredinama.
Izloženost takvim česticama može da rezultira respiratornim bolestima poput astme i simptomima kao što su neprestani nadražajni kašalj i poteškoće sa disanjem. Neretko zbog tih simptoma ljudi završe u hitnoj pomoći ili na lečenju u bolnicama, navodi se u saopštenju SZO.
Izvor štetnih čestica su, osim saobraćaja i transporta, elektrane, poljoprivreda, spaljivanje otpada i industrija, ali i prirodni izvori, poput pustinjske prašine.
Svet u razvoju je posebno teško pogođen: u Indiji je evidentiran vrlo visok nivo PM10, a u Kini je uočena visok nivo PM2,5, pokazala je baza podataka.
"Čestice, posebno PM2,5, mogu da prodru duboko u pluća i uđu u krvotok i prouzrokuju kardiovaskularne, cerebrovaskularne i respiratorne probleme. Imamo i dokaze o tome da čestice utiču i na ostale organe i prouzrokuju razne druge bolesti", stoji u izveštaju SZO.
Indija i svet moraju da se pripreme za velike promene da bi pokušali da obuzdaju zagađenje vazduha, a to su korišćenje električnih vozila, ograđivanje od fosilnih goriva, masovno povećanje zelene energije i domaćinstva u kojima se otpad razdvaja, kaže Anumita Ročovduri, stručnjak iz Centra za nauku i životnu sredinu, aktivističke organizacije iz Nju Delhija.
Šef SZO Tedros Adhanom Gebrejesus govorio je o potrebi "hitnog delovanja na rešavanju dvostrukih izazova za zdravlje, a to su zagađenje vazduha i klimatske promene"
On je naveo da SZO zagovara "hitnu potrebu da što pre postanemo manje zavisni od fosilnih goriva".
Svetska zdravstvena organizacija je pozvala merodavna tela da donesu odluku o subvencijama koje će omogućiti ljudima prelaz na čistu energiju, s obzirom na to da je dim iz peći i kamina glavni faktor globalnog zagađenja vazduha.
SZO smatra da treba što pre preduzeti odgovarajuće mere za dobrobit pešaka, biciklista i korisnika javnog prevoza.
Prema izveštaju o kvalitetu vazduha, jasno su izražene razlike između bogatijih i siromašnijih regija.
U zemljama sa visokim dohotkom 17 odsto gradova ispunjava vrednosti smernica SZO o zagađenim česticama, a u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom samo jedan odsto.