Učenici osnovnih i srednjih škola sa kojima je ekipa RTV Kim razgovarala kažu da u svakodnevnom govoru koriste dosta stranih reči i skraćenice, zbog, kako navode lakšeg sporazumevanja, ali i potrebe da ih stariji (roditelji) ne razumeju.
„Koristim ok (okej), hello (helou) kada se vidim sa drugarima. Nastava nam je sada online, ali pored toga koristimo i creepy (kripi), krinch (krinč), lol. Navikla sam da koristim strane reči, kraće su i brže se sporazumevamo. Nekada ne mogu da se setim kako se neka reč kaže na srpskom, pa moram da tražim prevod ili sam u nekom šoku što ne mogu da se setim značenja reči na srpskom“, kazala je Isidora Stojanović učenica osmog razreda u Lapljem Selu.
„Od kako je korona počela mi koristimo često izraze kao što su `online`, `lock down`, ali ovako u društvu upotrebljavamo i `krinch`, `share`. Mi se tako lakše razumemo“, rekla je Damjana Dekić, učenica četvrte godine Ekonomske škole.
„Mi danas koristimo `OK`, `cool`, `thanks`. Koristimo ih da nas starijii ne bi razumeli“, dodala je Kristina Filić iz Preoca, učenica osmog razreda.
„Jedino ako moram, onda korstim reči stranog porekla. Kada smo išli u školu morali smo da koristimo reči poput `online`, `off line`, istakao je Damjan Mandić iz Gračanice.
Osim što, uglavnom, ne razumeju šta govore, stariji često ne mogu da razumeju ni zašto, pored reči iz svog jezika, koriste strane.
„Nije loše da deca znaju strane jezike, pogotovo engleski. Ne mislim da na taj način zaboravljaju naš jezik (srpski), samo što, eto, neko ih ne razume, ali svakako je dobro da se vežba i da se one upotrebljavaju“, poručila je meštanka Gračanice, Jana Cvetković.
Nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola poručuju da mladi ne treba da zaboravljaju lepote srpskog jezika, ali da svakako treba da treba da obogate svoj rečnik.
„Nažalost deca u poslednje vreme koriste reči stranog porekla, pogotovo što su okružena engleskim jezikom jer su stalno na telefonima, tabletima, kompjuterima, a i naravno prate jutjub i ostale društvene mreže. Ne bih rekla da je korona ubrzala proces upotrebe reči stranog porekla. Deca su ih uvek koristila, nekako im je to lakše i zanimljivije da upotrebe neku reč engleskog porekla, nego da potraže značenje srpske reči“, kazala je za RTV Kim Ana Stanković, nastavnik Engleskog jezika u OŠ „Miladin Mitić“ u Lapljem Selu.
Aleksandra Lekić mlada književnica iz Preoca smatra, da mladi pre upotrebe stranih reči treba da istraže šta one znače na njihovom maternjem jeziku, te da kao takve upotrebe u svom govoru.
„Kada je u pitanju moderna književnost, generalno nisam pristalica upotrebe reči stranog porekla, već se pretežno baziram na upotrebu tradicije i tradicionalnog srpskog jezika, ali primetila sam da deca, odnosno školarci sve češće koriste te reči, verujem da ponekada ne znaju njihovo značenje te ih koriste samo da bi im se neki stih rimovao“, istakla je Aleksandra.
„Jezik je živi i heterogeni sistem koji se stalno uvećava“, kaže direkotrka narodne biblioteke u Gračanici Brankica Kostić za RTV Kim.
Svesna je da omladina sve više koristi termine iz engleskog jezika, što smatra logičnim s tehnološkim napretkom, ali strahuje da bi to moglo da utiče da se zaborave neke prelepe srpske reči, kaže Brankica.
„Srpski jezik je jedan od najelpših jezika, najmekših, najbogatijih. Zato deca moraju da čitaju, ne samo zato da bi negovali književni jezik, već i da bi bogatili rečnik. Sve češće primećujemo da u razgovoru sa decom postoji određena stega. Deca treba da poštuju stare principe govora, a da svakako poznaju i sve moderne izraze, rečnike slenga“, poručila je Kostićeva.
Da li je upotreba stranih termina u govoru samo trenutno moderna ili će u budućnosti pozajmica biti sve više ostaje da vidimo. Na nama je da čuvamo i obogaćujmo svoj jezik. A i poruka velikog srpskog književnika Duška Radovića glasi: „Volite srpski jezik svakoga dana pomalo. Srpski jezik nema nikoga drugog osim nas“.