Tačan podatak o trenutnom broju stanovnika Suvog Dola je teško ustanoviti. Iako meštani kažu da imaju osnovnih uslova za život, poslednjih godina su mnogi napustili ovo selo.
„Najveći problem je ta prodaja, iseljavaju se porodice svakog dana, najviše zbog posla. Što se tiče ostalih uslova, imamo školu, vrtić i ambulantu, tako da postoje neki osnovni uslovi za normalan život, ali ako nema posla, nema ni mladih ljudi ovde“, kazao je Mladen Spasić za RTV Kim.
On je istakao da je stanovnicima Suvog Dola najveća motivacija za opstanak u selu ljubav prema domovini i činjenica da osećaj nigde neće biti isti kao u zavičaju, iako je veći broj ljudi bez posla.
„Nekih većih preduzeća nema, ima samo albanskih fabrika. Ukoliko u njima rade Srbi, nisu ispunjena sva njihova prava. Ne mogu da kažem da mladi neće da rade, ali zbog raznih problema nisu u radnom odnosu“, dodao je Spasić.
Meštani Suvog Dola se retko bave poljoprivredom, pa samo jedan čovek u selu obrađuje više od 30 hektara svoje i tuđe zemlje. Seje suncokret, pšenicu i kukuruz. Ni stočarstvo nije preterano zastupljeno, tri krave u selu trenutno ima samo jedan Albanac. Srbi uglavnom drže po nekoliko komada svinja, najčešće za lične potrebe. Većina porodica u selu ima po jednog uposlenog člana, a deo meštana živi od socijale i drugih vidova pomoći. Imućniji su, gotovo po pravilu, zaposleni u zdravstvu i institucijama Republike Srbije.
„Ljudi odlaze jer nemaju perspektivu. Prvo, mladi nemaju posao, to je najveća prepreka za život ovde. I mi stariji smo bez posla, vrtimo se tokom celog dana kroz pusto i prazno selo, ništa nas ne veže ovde“, rekao je Žarko Janković.
On je napomenuo da nadležni godinama obećavaju da će asflatirati ulice u Suvom Dolu, ali da od toga nema ništa.
„Svi samo čekaju dobru cenu koja im odgovara i idu. U Suvom Dolu omladina nema motivaciju za opstanak, čak ni na Kosovu. Ako imaš vezu dobićeš posao, ako nemaš - ništa. Za naše selo više nema poruka, mladi naraštaj je otišao. Samo iz moje porodice svaka mlada osoba koja je bila tu, otišla je. Ostali smo mi starci, tri brata sa ženama i tu nam je i otac“, zaključio je on.
Kroz ovo selo su nekada prolazili vozovi i zaustavljali se na malenoj železničkoj stanici. Iz Suvog Dola se lako moglo do Skoplja, pa dalje do Soluna, a u suprotnom pravcu do Kosova Polja, Kraljeva i Beograda. Međutim, železničkog saobraćaja nema već godinama, pruga se "renovira". Nema više ni nekadašnje zemljoradničke zadruge, njeni objekti su ruinirani i, kako meštani tvrde, "izdati neimenovanom novom vlasniku", čije ime ne znaju ni prve komšije, "na 100 godina". U Suvom Dolu nema ni mesta za okupljanje i druženje.
„Što se tiče omladine, nema kulturnih centara gde bi mogli da se okupe i da se druže. Nemaju nikakve kafiće ni igraonice, ništa sem tog stadiona gde se svi okupljamo. Najbolje bi bilo kada bi imao neki dom kulture gde bi provodili više vremena nego po ulicama. Za sada smo tu gde smo, koreni su nam tu vekovima pa smo i mi tu, održavamo to“, rekao je Nikola Nedeljković.
„Omladine malo ima, a od uslova imaju samo jedan stadion na kojem mogu da igraju košarku, odbojku ili neki drugi sport. Povećao se broj omladine i porodica koji su otišli odavde. Nema nikakve motivacije za opstanak u selu, samo ta škola u koju deca moraju da idu“, navela je nastavnica srpskog jezika i književnosti u OŠ „Braća Aksić“ Zagorka Jakšić Krivokapić.
Ni bezbednosne prilike u Suvom Dolu nisu sjajne. Prošle godine je na seoskoj ambulanti ispisan grafit posvećen OVK, a tokom posleratnog perioda je bilo vređanja, kamenovanja, pljački kuća, krađe automobila. Maltretiranja nisu bili pošteđeni ni đaci isturenih odeljenja OŠ „Braća Aksić“ iz Lipljana. Niže razrede u Suvom Dolu trenutno pohađa 15 učenika, dok ih je u višim 26.
„U poslednjih nekoliko godina se povećao broj učenika u školi, što je dobro. Očekujemo još veći broj đaka zbog stambenih zgrada koje su napravljene“, kazala je za RTV Kim učiteljica trećeg razreda Milica Dimić.
Izgradnja prve dve stambene zgrade u Suvom Dolu je otpočela 20. oktobra 2016. godine. Sredinom decembra 2017. završene su još dve od ukupno četiri zgrade u selu. Izgrađeni stanovi, njih 16, dodeljeni su socijalno ugroženim porodicama i mladim bračnim parovima.
Za novu školsku zgradu u Suvom Dolu je leta 2020. godine položen kamen temeljac. Ona još uvek nije završena, pa deca nemaju uslova za sve aktivnosti predviđene nastavnim programom.
„Trudimo se da se to ne primeti. Imamo salu za fizičko koja još nije osposobljena za rad, nemamo rekvizite i grejanje, ali se nadamo da će ih biti uskoro. Ne znamo tačan datum kada će nova škola početi sa radom, zbog vremenskih uslova nisu stigli da završe neke sitnije radove“, zaključila je Dimićeva.
Kamen temeljac za novu školsku zgradu površine 370 kvadratnih metara je položen 29. jula 2020. godine. Bilo je planirano da se njena izgradnja okonča za 75 radnih dana, ali ona još uvek nije u funkciji. Ukupna vrednost projekta je 109 hiljada evra i građen je sredstvima Opštine Gračanica. Iz ove lokalne samouprave su za RTV Kim naveli da će tokom sledeće nedelje javnost biti obaveštena o roku za završetak radova na novoj školskoj zgradi. Pored dece iz Suvog Dola, objekat je namenjen mališanima iz Novog Naselja, Lipljana, Skulaneva i bliže okoline. Postojeća školska zgrada u ovom selu je, prema ranijim navodima direktorice opštinskog Odeljenja obrazovanja u Gračanici Brankice Nićić stara oko sto godina.