Muratijeva instalacija predstavlja molbu institucijama da se ozbiljnije i temeljnije pozabave problemom otetih i nestalih.
"Ideju sam dobio zbog ljudi koji su nestali u ratu na Kosovu, to je jedini cilj kojim sam se vodio dok sam stvarao. Razmišljao sam poslednjih dana o tome šta ću raditi kada dođe 15. novembar. Instalacija u Prištini ostaje do tada, ali će bol za ovim ljudima ostati zauvek na Kosovu", kazao je on.
Muratijeva instalacija je napravljena od gvožđa i plastičnih lanaca. Ideju o njenom postavljanju u Prištini su podržali Ministarstvo kulture Kosova i Opština Priština. Međutim, iz prištinskog Resursnog centra za nestala lica poručuju da je ovaj čin neprihvatljiv.
Bajram Ćerkinaj iz ove organizacije je kazao za RTV Kim da do poziva iz naše redakcije nije uopšte znao da je pomenuta instalacija postavljena na glavnom trgu u centru Prištine. On je dodao da "niko ne sme sebi dati pravo da zloupotrebljava osetljive teme poput rešavanja pitanja nestalih".
"Ni ja, niti bilo ko od (članova) porodica nestalih ne želimo da komentarišemo instalaciju koja je postavljena u Prištini, a čiji je autor Erol Murati. Mislim da je ovo jako nepromišljen postupak. On to nije uradio u saradnji sa nama, niti smo imali pojma o tome. Ne može se tako zloupotrbljavati ova jako osetljiva tema", kazao je on.
Sa Ćerkinajem je saglasan i predsednik Udruženja nestalih Srba Negovan Mavrić.
"Za nas je neprihvatljivo, mi iz Udruženja ne znamo ništa o tome, ni kako je došlo to te ideje bez konsultacija sa porodicama. Svakako da i moje kolege Albanci ne podržavaju ovaj postupak“, naveo je on i dodao da od sutrašnje runde dijaloga u Briselu očekuje "prevazilaženje nekih barijera".
"Od dijaloga u Briselu očekujemo da se po pitanju nestalih lica reše neke barijere, da se krene sa iskopavanjem lokacija za koje već znamo da postoje. Očekujemo da se ovo vreme iskoristi za to", kazao je Mavrić.
Građani Prištine sa kojima je ekipa RTV Kim razgovarala su pohvalno reagovali na Muratijevu instalaciju. Kako je većina kazala, pored umetničkog, ona nosi jasnu poruku i ukazuje na problem nestalih lica tokom rata na Kosovu 1999. godine.
"Događaj je jako žaloštan za bilo koga, bez odvajanja. Ova instalacija u Prištini predstavlja sećanje na nestale za vreme rata. Skulptura je senzacionalna i ima umetničkog u njoj“, kazao je Musa Preljvokaj iz Prištine.
"Treba da se radi na tome da se tela nestalih pronađu, a ova instalacija predstavlja nekakvu podršku, rekao bih", rekao je Aljo Kuljenović iz Đakovice.
"Najbtinije je da se tela nestalih pronađu. Što se instalacije tiče, ona simbolično predstavlja nestale. Ovo pitanje je prva tačka na kome bi dijalog između Beograda i Prištine trebalo da se zasniva", naveo je Gani Gaši.
Podsetimo, na Kosovu se još uvek traga za još 1.632 osobe koje su nestale tokom ratnih sukoba. Porodice kidnapovanih i nestalih već 22 godine apeluju na nadležene da se temeljnije pozabave rasvetljavanjem njihove sudbine.