Iako Romi u opštini Gračanica žive bolje nego u drugim mestima, aktivista romske zajednice Gazmen Salijević smtra da je njihov položaj na centralnom Kosovu i dalje loš.
“Romi žive od socijalnih davanja, koja uglavnom dolaze iz Beograda, diskriminisani su u društvu, a vlasti nedovoljno rade na afirmaciji i uključivanju Roma u društvene tokove”, kaže Salijević, ističući da RAE porodice ne mogu, po važećim zakonima na Kosovu, dobiti socijalnu pomoć ukoliko u kući imaju električni šporet ili TV.
On navodi adekvatnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu kao još jedan razlog za lakši život Roma u većinski srpskim sredinama na Kosovu.
Da sve nije sjajno, Salijević podseća da ni za jednog Roma nije sagrađena kuća od kada postoji Opština Gračanica, a da je veoma čest slučaj da u romskim domaćinstvima u dve sobe žive tri ili četiri generacije.
Opština Gračanica je jedina lokalna samouprava na Kosovu u kojoj je na mestu zamenika gradonačelnika Rom. Prema rečima Sebastijana Šerifovića, ova lokalna samouprava, uz njega, upošljava još dvadesetak pripadnika RAE zajednice. Šerifović, koji se na toj poziciji nalazi godinu dana, slaže se da je sveukupni položaj Roma loš, ali ističe da Opština Gračanica prednjači u poštovanju njihovih prava.
On je kazao da Romi, Aškalije i Egipćani, ali i ostale zajednice koje žive u opštini Gračanica od Vlade Kosova ne dobijaju dovoljno sredstava jer podaci sa poslednjeg popisa nisu relevantni.
“Ako je suditi po statističkim podacima organizacije koja je bila zadužena za popis stanovništva, opština Gračanica ima samo 6% Roma. Prema nezvaničnim podacima, mi imamo vise od 10% romskog stanovništva. Mi ćemo tražiti da se popis stanovništva u opštini Gračanica ponovi, jer jedino tako možemo doći do realnog broja. Vlada Kosova daje mnogo manje para Opštini Gračanica, jer po popisu imamo oko 10.000 stanovnika, a smatramo da je taj broj veći od 20.000”, kaže Šerifović.
Isak Skenderi iz organizacije “Glas Roma, Aškalija i Egipćana” kaže da se prema RAE zajednici vodi diskriminatorska politika, iako po zakonima njima pripadaju ista prava kao i ostalima.
“Koliko god se mi budemo trudili da se integrišemo u društvo, to se neće desiti sve dok druga strana ne prihvati da su Romi deo ovog društva, da treba da uživaju ista prava i jednake mogućnosti”, navodi Skenderi.
Za integraciju je, smatraju učesnici emisije "Dogovor!?", veoma važno da se i sami Romi potrude. Za uključivanje u sistem je, kako kažu, obrazovanje od presudnog značaja.
Po Skenderijevim rečima, ohrabruju podaci koji ukazuju da se svest Roma o važnosti školovanja menja.
“Ranije je samo 60 odsto dece osnovno-školskog uzrasta pohađalo školu. Sada je to na 80-85 odsto”, kaže Skenderi, navodeći da trenutno oko 200 mladih Roma na srpskim i albanskim fakultetima studira na Kosovu, podsećajući da se za više ili visoko obrazovanje pre nekoliko godina odlučivalo svega nekoliko mladih ljudi iz RAE zajednice.
Sebastijan Šerifović ističe da je veoma važno da “Romski obrazovni centar” u Gračanici, koji je bio pred gašenjem, nastavi da radi.
“Romski obrazovni centar mora da nastavi sa radom. Čekamo da bude institucionalizovan i da postane deo sistema”.
Skenderi je u emisiji objasnio po čemu se Romi, Aškalije i Egipćani razlikuju.
“Aškalije i Egipćani se razlikuju od Roma po tome što oni ne govore nijedan drugi jezik sem albanskog i priznaju ga kao svoj maternji, dok Romi govore svojim, romskim jezikom. Što se vere tiče, Romi, Aškalije i Egipćani na Kosovu su uglavnom muslimanske veroispovesti. U Srbiji, većina Roma je pravoslavne veroispovesti, po nekim zapadnim zemljama, oni su katoličke veroispovesti. Ovde, iako su Romi pretežno muslimanske veroispovesti, oni slave sve moguće verske praznike koji se obeležavaju na Kosovu”, rekao je Skenderi.
Salijević navodi da je podela na Rome, Aškalije i Egipćane novijeg datuma i da su se do pred kraj prošlog veka svi izjašnjavali kao Romi.
“Devedesetih godina dolazi do tih podela, mada kod nas ne postoje neke bitne razlike. Mi se i dalje susrećemo sa sličnim problemima. Istorijski, mogu da potvrdimo da potičemo od istog naroda, ali su po Ustavu Kosova to tri različite zajednice”, kaže Gazmen Salijević.