Vesti
Društvo

Ranč „Sfens“: Ostvarenje dečjih snova uz konje

Na kraju uske, gotovo neprohodne ulice koja vodi ka srednjevekovnoj tvrđavi Zvečan, nalazi se ranč „Sfens“. Njegovi vlasnici, Aleksandar Arsenijević i Lena Ilić, su zaljubljenici u konje. Imaju francuskog kasača italijanskog porekla Nerka, boričkog arabera Karima, engleskog galopera Marakeša i ponija Smokija.
Ranč „Sfens“: Ostvarenje dečjih snova uz konje
Lena Ilić i Aleksandar Arsenijević (Foto Kim)

Slavni konji u srpskoj istoriji

Neki slavni konji iz srpske istorije su zaslužili da budu pomenuti i opevani u srpskim narodnim pesmama.

Šarac je bio konj Кraljevića Marka. Opisan je kao božansko biće, a narodna mitologija ga predstavlja kao konja nad konjima. Pesnici su Šarcu dali ljudske osobine dostojne kralja, što je zadivilo Getea, koji je jednom prilikom sa oduševljenjem, rekao da su u odnosu na Šarca, svi svetski legendarni slavni konji, samo obična ždrebad.

Ždralin je bio konj najistaknutijeg srpskog epskog junaka Miloša Obilića. Podjednako slavan kao i njegov gospodar, Ždralin je bio toliko visok, da je u odnosu na druge konje izgledao kao džin. Zbog toga je Miloš imao malo dvoboja, jer su se svi plašili njegovog slavnog konja, a nisu zabeleženi ni u pričama i pesmama, jer su svi dvoboji kratko trajali. Ždralin je poticao iz ergele koju je, kao visoki oficir i plemić, posedovao sam Miloš.

Zelenko, poznatiji kao Damjanov Zelenko, bio je konj Damjana Jugovića, koji je, upravo je kroz legendu o svom konju postao poznat u narodu. Zelenko je bio slavni konj iz carske konjušnice, koja je osnovana još u doba cara Dušana. Bio je poslednji Damjanov konj, sa kojim je najviše pobeđivao na viteškim turnirima. Po predanju, Zelenko je bio konj sa ljudskom dušom i razumeo je ljudski govor.

Jabučilo je bio slavni konj Vojvode Momčila, jedini mitološki konj sa krilima. Legenda kaže da je Jabučila oždrebila jedna Momčilova kobila, koju je oplodio krilati konj na Durmitorskom jezeru. „Srpskog Pegaza“ su proslavile mnoge bitke u kojima je učestvovao sa svojim gospodarem.

Кušlja je bio konj Veljka Petrovića, slavnog junaka Prvog srpskog ustanka. Hajduk Veljko je promenio mnogo konja dok nije naišao na pravog borbenog konja. Zahvaljujući Kušlji i njegovim vojnim veštinama Veljko je postao pravi junak od megdana. U mnogim letopisima se navodi da je Кušlja najbolji srpski konj posle bitke na Кosovu i, kao i svi slavni konji, deo je predanja o junaku koji ga je jahao.

Ljudi i konji su neraskidivo povezani. Čovek bez konja ne bi bio zemljoradnik, ratnik, putnik, vladar, avanturista, a istorija bi tekla mnogo sporije. Trčeći kroz vreme, sa čovekom na sebi od praiskona do danas, konj je obezbedio večnu slavu ljudskog saputnika na stazi napretka.

Vitezovi za sve krivi

Aleksandar je, zahvaljujući filmovima, još u detinjstvu osetio ljubav prema ovim životinjama. Prvog konja Nerka kupio je 2018. godine.

„Ljubav prema konjima je počela pre tri godine, ali to osećanje tinja u meni od malena, kada sam počeo da gledam filmove sa vitezovima. Želeo sam da imam konje kao mali, ali nisam imao sredstava. Kada sam kupio prvog konja, nisam imao uslove, držao sam ga u tuđoj štali nekih dvadesetak dana. Želeo sam da ispunim svoj dečački san“, rekao je Aleksandar.

San i želja su brzo prerasli u Aleksandrovu strast. Uprkos brojnim padovima i povredama, ovaj samouki jahač nikada nije pomislio na odustajanje.

„Po celom telu imam podsetnike na učenje jahanja, jer nisam imao prilike da idem u školu i polažem kurseve. Najbliža škola je u Kragujevcu, a ja nisam mogao da svakodnevno putujem tamo. Prvo jahanje se završilo tako što sam polomio kacigu. Nisam odustajao posle padova, a imao sam tri ili četiri veoma ozbiljna. Ali, to je kao kada padneš sa bicikle. Padneš, pa ustaneš i nastaviš dalje“ kazao je Arsenijević.

Avanture uzbudljivije u paru

Ovaj „vitez“ sa severa Kosova ne jaše sam. Nakon što je shvatio da su avanture mnogo zanimljivije u paru, svojoj partnerki Leni je kupio engleskog galopera Marakeša.

„Moja devojka takođe gaji afinitete prema jahanju i držanju konja. Nakon četiri ili pet meseci od kupovine Nerka, kupio sam i drugog konja kako ne bi bio usamljeni jahač“, priznao je Aleksandar.

Lena je apsolvent engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici. Aleksandar ju je naučio da jaše.

„Nas dvoje delimo istu ljubav prema konjima i onda mi ništa nije teško, jer istinski volimo to što radimo. Aleksandar me je naučio da jašem kada je kupio Nerka. Trebalo mi je mesec dana da se oslobodim i sednem na konja”, kazala je Lena.

Par je nakon kupovine dva konja odlučio da potraži bolju sredinu za svoje velike četvoronožne ljubimce i pokuša da im priušti uživanje u prirodi.

“Kada smo već imali Nerka i Marakeša odlučili smo da pronađemo bolju sredinu za njih. Tako smo iznajmili kuću i imanje gde mogu da uživaju, pasu i slobodno se kreću. Sve to utiče na njihovu dlaku i održavanje”, objasnio je Aleksandar.

Njihovi konji imaju između devet i 14 godina. Kako kažu Lena i Aleksandar, to nije duboka starost. Neki žive po 30, a poni može doživeti i 40 godina.

Panoramsko i terapijsko jahanje

„Kada je jahaći dan probudimo se rano, dođemo na ranč da pripremimo konje. Istimarimo ih, postavimo svu opremu i uputimo se u avanturu”, kazala je Lena.

“Dan jahanja počinje tako što osedlamo konje. Onda krenemo šumskim putevima koje smo pronašli tokom ovih nekoliko godina jahanja. Kada se odlučimo da jašemo na duže staze, onda idemo do Banjske. Ukoliko idemo na kraće destinacije, to bude u okolini ranča ili do obližnjeg sela”, dodao je Aleksandar.

Ovo dvoje mladih ljudi vikendom posećuju turisti iz okolnih mesta, a oni se trude da im približe lepotu jahanja.

„Počeli smo da radimo sa turistima, odnosno sa ljudima koji žele da jašu. Izvodimo ture panoramskog jahanja, od 15 do 20 minuta, ka tvrđavi na Malom Zvečanu i to košta 500 dinara. Sveli smo cene na minimum kako bismo ljudima priuštili to zadovoljstvo”, rekao je Arsenijević.

„Kada turisti dođu, mi vodimo konje, ne puštamo ih same da jašu zbog nedostatka iskustva. Pomažemo im da se popnu i pokazujemo im kako da pravilno sede“, kazala je Lena.

Na ovaj ranč roditelji dovode i decu koja su ometena u razvoju. Terapijsko jahanje, između ostalog, utiče na jačanje muskulature najmlađih.

“Mi ovde upražnjavamo i neku vrstu terapijskog jahanja sa decom ometenom u razvoju. Videli smo i neke napretke u njihovom razvoju, čak su i sami roditelji, koji su svakodnevno sa njima, uočili bitne razlike u držanju, razvoju mišića i motoričkih sposobnosti“, istakao je Aleksandar.

Istorija poznaje mnoge slavne vitezove, vladare i heroje. Međutim, i neki konji su tokom vremena dobijali vrlo visoke počasti i bili obasipani darovima, poput Bukefala Aleksandra Makedonskog ili Marenga Napoleona Bonaparte. Incitat, omiljeni konj rimskog cara Kaligule, bio je proglašen za rimskog građanina. Zloglasni vladar je, prema legendi, nameravao da ga proglasi i konzulom, ali je ubijen je pre nego što je uspeo u toj svojoj nameri. Ipak, Incitat je ostao zapamćen kao konj konzul.



Ostale vesti

Akcija čišćenja crkvene porte i groblja u selu Smać kod Prizrena

Uz blagoslov paroha prizrenskog jereja Jovana Radića, grupa meštana iz sela Smać, Srbica, Zoić i Novake okupila se juče u Smaću kako bi očistili portu crkve Sv. Ilije koja je minirana 1999. godine. Kao i groblje na kojima su sahranjeni njihovi bližnji, a čiji su spomenici skoro svi polomljeni i oskrnavljeni.

  • 26.03.2023
Gračanica: Radionica za programiranje za učenike viših razreda osnovnih škola
U Interaktivnom multimedijalnom centru smeštenom u zgradi Narodne biblioteke u Gračanici održava se radionica za programiranje. Podeljeni u devet grupa, učenici sedmog i osmog razreda, izrađuju projekte koje će predstaviti na kraju ove obuke u junu.
  • 25.03.2023
Pomeranje sata umara i remeti san
Sat se u nedelju sa zimskog ponovo pomera na letnje računanje vremena, a četvrtina Nemaca kaže da su bar jednom posle takve promene imali zdravstvene probleme.
  • 23.03.2023
Raspisan 20. konkurs za Betinu fotografiju godine
Novinska agencija Beta raspisala je regionalni konkurs za najbolju medijsku fotografiju pod nazivom "Betina fotografija godine". Poziv je otvoren za profesionalne fotoreportere sa fotografijama snimljenim na prostoru jugoistočne Evrope u periodu od 1. juna 2022. do 28. februara 2023. godine.
  • 23.03.2023
Subvencije u cilju poboljšanja rada preduzeća na severu Kosova

Zahvaljujući subvencijama Kancelarije za Kosovo i Metohiju manastir Duboki Potok dobio je opremu za unapređenje manastirske ekonomije: kazane za proizvodnju rakije i cisterne za skladištenje, opremu za destileriju, stabilizator za rakiju, etiketirku i drugu neophodnu opremu za unapređenje proizvodnje.

  • 23.03.2023
U petak i subotu probni završni ispit za osnovce
Učenici osmog razreda osnovne škole polagaće u petak i subotu, 24. i 25. marta probni završni ispit, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
  • 23.03.2023