Kod gotovo polovine su ti problem potrajali i do nedelju dana. Najčešće su se žalili na umor i iscrpljenost, praćene smetnjama sa snom i sa koncentracijom, pokazala je anketa agencije Forsa za zdravstveno osiguranje DAK - Zdravlje.
Anketa je pokazala da je za tri četvrtine ispitanih pomeranje sata suvišno i da bi to ukinuli. Više od polovine je za trajno letnje računanje. Sa takvim izborom su se, u prvom redu, saglasili zaposleni. Samo se 37 odsto učesnika ankete izjasnilo za zimsko vreme, što je u stvari normalno vreme.
U noći sa subote na nedelju kazaljke na satu se pomeraju sa dva na tri sata. Od tada u većini evropskih zemalja ponovo važi letnje vreme.
U Nemačkoj je u moderno doba letnje računanje vremena uvedeno 1980. kao odgovor naftnu krizu, da se uštedi energija. Prvobitno je to iz istih razloga učinjeno 1916. godine, u jeku Prvog svetskog rata, da bi se što bolje iskoristila dnevna svetlost, a sačuvao ugalj.
Letnje vreme je u tadašnju Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju prvi put stiglo 27. marta 1983. godine.
Leti kada su duži dani, sat se pomera tako da se jedan jutarnji čas "ukrade" i doda večeri - kako bi mrak pao kasnije.
To je, najpre, smislio američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin, davne 1784. godine i kroz istoriju je model više puta praktikovan i suspendovan.
Evropska komisija (EK) je još 2018. predložila da se ukine sezonsko pomeranje sata, ali se države članice o tome nisu dogovorile.