„Na Kosovu 40.000 ljudi upotrebljava opojne droge, a registrovanao je blizu 10.000 zavisnika. Najviše je zastupljena marihuana, dok se u poslednje vreme brzo širi i kokain“, kazao je za RTV Kim u jednom istraživanju iz 3. jula prošle godine Safet Bljakaj, direktor organizacije „Lavirint“koja se bavi tretmanom, lečenjem i prevencijom upotrebe opojnih sredstava.
Iz Kosovske policije kažu da su tokom 2019. godine uložili i da i dalje ulažu stalne napore u borbi protiv trgovine drogom. Prema policijskim podacima, tokom 2019. godine uhapšeno je 1.495 osoba zbog trgovine drogom, a 993 njih su njeni uživaoci.
Sa druge strane, kanabis može biti i od velike pomoći onima kojima je potreban u medicinske svrhe. Ljudi ga vekovima unazad koriste za lečenje teških bolesti. Problem je što je u većini zemalja zabranjen zbog zloupotrebe. Njime se mogu tretirati kardiovaskularne bolesti, metabolički poremećaji, osteoporoza, neurodegerativne bolesti, anoreksija, ali i kancer.
Miloš Simić iz beogradskog udruženja IRKA kaže da je profit jedan od ključnih razloga, zbog kojeg nema pomaka u legalizaciji kanabisa.
„Imamo jako veliki otpor Komisije za psihoaktivne supstance i nekih ljudi koji su važni u državi, a koji najkonkretnije štite interese mafije. U Srbiji je, po našoj proceni, oko milion ljudi koji koristi kanabis. Ako oni potroše po jedan gram dnevno, to znači da se u Srbiji potroši od pola tone do tona dnevno. To je cifra od tri do pet miliona na veliko. Verujemo da je zapravo to razlog zašto je u Srbiji kanabis ilegalan“.
Za razliku od Srbije i ostatka regiona, Severna Makedonija je najviše napredovala kada je u pitanju legalizacija kanabisa. Tamošnja Vlada je prošle godine utvrdila Predlog zakona o kontroli opojnih droga i psihotropnih supstanci, koji treba da omogući izvoz sušenog cveta kanabisa.
Slavica Anastasovska iz Helsinškog odbora u Skoplju smatra da bi legalizacija kanabisa rešila mnoge probleme onih kojima je neophodan za lečenje. Sa druge strane, zakon bi zaštitio mnoge ugrožene grupe mladih od rizika koje donosi crno tržište.
„U ovom trenutku, korisnici ne znaju šta konzumiraju. Nema nikakve regulative. To nabavljau sa crnog tržišta. Kada budemo imali zakon, to će biti regulisano i korisnici će znati šta kupuju“, smatra Anastasovska.
Program "Otvoreno o svemu" je podržan od strane nevladine organizacije „Human“ i ambasade SAD na Kosovu. Stavovi i mišljenja izrečena u emisiji ne odražavaju nužno stavove i mišljenja NVO „Human“ i američke ambasade.