Najviši prištinski zvaničnici, kao i oni u Beogradu i BiH, nisu dobili poziv da prisustvuju Samitu demokratije koji će se održati u SAD-u, u organizaciji američkog predsednika, a što je izazvalo veliko nezadovoljstvo opozicije i civilnog sektora na Kosovu, te kritike na račun aktuelne vlade.
Ove nedelje se, međutim, 21 organizacija civilnog društva sa Kosova obratila zameniku pomoćnika sekretara i specijalnom izaslaniku za Zapadni Balkan, Gabrijelu Eskobaru, sa zahtevom da američka vlada preispita svoju odluku.
„Čvrsto verujemo da bi učešće Kosova na Samitu pomoglo unapređenju stanja demokratije i ljudskih prava u našoj zemlji i da bi nas osnažilo u našim naporima da pozivamo institucije na odgovornost“, poručile su ove organizacije, ali i naznačili da „nijedna zemlja u regionu nije više zabrinuta zbog zloćudnog autoritarnog uticaja Kine i Rusije od Kosova“.
U nastavku prenosimo pismo albanskih organizacija civilnog društva sa Kosova.
Poštovani gospođo Kalathil i gospodine Eskobar,
Mi, dvadeset i jedan potpisnik – predstavnici prodemokratskih organizacija civilnog društva Republike Kosovo, pišemo vam u ime onih koji nas podržavaju, u vezi sa predstojećim Samitom demokratije koji se održava 9-10. decembra i čiji je domaćin vlada SAD. Sa velikom zabrinutošću smo primili k znanju vest (koju je potvrdila ambasada SAD u Prištini) da je Kosovo među nekolicinom zemalja u Evropi koje nisu dobile poziv da učestvuju.
Tema i ciljevi Samita su fundamentalno važni za aktivnoste koje sprovodimo ka unapređenju demokratije i ljudskih prava u našoj zemlji, uz stalnu podršku vlade SAD. Iako ne nameravamo da dovodimo u pitanje kriterijume koji se koriste za pozivanje pojedinih zemalja na samit, pošto su oni u diskrecionoj nadležnosti SAD kao domaćina, želeli bismo da razmotrite naše gledište o ovom pitanju, sa nadom da bi odluka o Kosovu mogla da se preispita.
Mi smo na prvoj liniji borbe i ne gajimo iluzije o krhkosti kosovske demokratije, posebno o vladavini prava. Takođe smo veoma svesni delikatnog bezbednosnog konteksta Kosova na Balkanu, koji proizvodi oštre etničke podele i čestu nestabilnost. Ipak, imajući u vidu kontinuirani napredak koji je Kosovo ostvarilo tokom godina u izgradnji živahne demokratije, kao i posebne odnose između naroda Kosova i Sjedinjenih Država, čvrsto verujemo da Kosovo zaslužuje da bude deo ove strateške inicijative i da će imati koristi od toga.
Kosovo se u poslednjih nekoliko godina suprotstavilo negativnim autoritarnim tendencijama u drugim delovima istočne Evrope. Mnogi naši mehanizmi odgovornosti funkcionišu veoma dobro: postoji širok pluralizam u medijskom prostoru; civilno društvo je veoma angažovano u pozivanju institucija na odgovornost; slobodni i fer izbori omogućili su nekoliko glatkih tranzicija vlasti. Većinu ovih pozitivnih promena pokrenula je sve snažnija omladina, kao i žene, za koje se pokazalo da su najjači faktori demokratske otpornosti. Slabosti u vladavini prava, posebno po pitanju korupcije, ostaju ozbiljan izazov. Ali ovo nije izazov koji se vezuje samo za Kosovo.
Iz perspektive spoljne i bezbednosne politike, građani Kosova nastavljaju da budu najnepokolebljivije pristalice transatlantskog saveza na Zapadnom Balkanu i šire. Zapravo, nijedna zemlja u regionu nije više zabrinuta zbog zloćudnog autoritarnog uticaja Kine i Rusije od Kosova. Razumemo da se Kosovo i SAD tokom godina nisu slagali u nekim oblastima. Takođe razumemo, i u mnogim slučajevima delimo, frustracije SAD prema kosovskim političkim elitama. Ipak, ne vidimo razlike u odnosima SAD i Kosova koje su suštinski nepomirljive i zbog kojih bi Kosovo trebalo da se isključi iz globalnog prodemokratskog tabora.
Čvrsto verujemo da bi učešće Kosova na Samitu pomoglo unapređenju stanja demokratije i ljudskih prava u našoj zemlji i da bi nas osnažilo u našim naporima da pozivamo institucije na odgovornost. Stoga, nadamo se da će američka vlada biti voljna da preispita svoju odluku.
Stojimo na raspolaganju da pružimo dodatna pojašnjenja i obavezujemo se da ćemo učiniti sve što je potrebno da olakšamo i omogućimo učešće Kosova na ovom važnom Samitu.
S poštovanjem,
Potpisnici:
Grupa za istrživanje balkanske politike (BPRG), izvršni direktor Naim Rašiti
Balkanski forum, izvršni direktor Astrit Istrefi
Demokratski puls, izvršni direktor Valjmir Ismailji
Democracy for Development, izvršna direktorka Rezarta Deljibašzade Krasnići
Institut za evropsku politiku Kosova (EPIK), izvršni direktor Demuš Šaša
GAP Institut, izvršna direktorka Nora Ljatifi Jašari
Grupa za pravno-političke studije (GLPS), izvršna direktorka Arbreša Lodža Stubla
Fond za humanitarno prvo Kosova (HLCK), izvršni direktor Bekim Bljakaj
Institut za socijalnu politiku “Musine Kokalari”, izvršni direktor Visar Imeri
Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS), izvršni direktor Mentor Vrajoli
Kosovska fondacija za civilno društvo (KCSF), izvršni direktor Taulant Hodža
Kosovski demokratski institut (KDI), izvršni direktor Ismet Krueziu
Kosovski institut za istraživanje i razvoj politike (KIPRED), izvršni direktor Ljuljzim Peci
Ženska mreža Kosova, izvršna direktorka Igabale Rugova,
Kosovski pravni institut (KLI), izvršni direktor Ehat Miftaraj
Pokret FOL, izvršna direktorka Medžide Demoli Nimani
Organizacija za demokratiju, borbu protiv korupcije i dostojanstvo “Çohu”, izvršni direktor Arton Demhasaj
Prištinski institut za političke studije (PIPS), izvršna direktorka Leonora Krueziu
Sbunker, predsednik odbora Agon Malići
Inicijativa mladih za ljudska prava (YIRH Kosovo), izvršna direktorka Marigona Šabiu
Donika Emini, članica Savetodavne grupe za politiku Balkana u Evropi (BIEPAG)