Predstavnici Filološkog fakutleta Univerziteta u Prištini su na konferenciji u hotelu „Emerald“ informisali javnost, institucije i međunarodne predstavnike u kom je stadijumu pokretanje nove katedre i formiranje Centra za jezike.
„Sada vam mogu potvrditi da smo u procesu akreditacije. Čekamo na strane stručnjake, da dođu i revidiraju program. Ako budemo dobili pozitivne povratne informacije, počinjemo u oktobru 2021. godine. OEBS, IOM i Britanska ambasada su radili sa nama u pripremanju dokumentacije i izdvajanju neophodnih resursa. Sada, pred vama imam odluku o osnivanju Centra za jezike koju je usvojio Upravni odbor Univerziteta u Prištini“, rekla je dekanka Filološkog fakulteta Ljindita Rugova i naglasila da je već odabrano osoblje za predavanje jezika.
Fakultet planira i omogućavanje master programa za prevođenje.
„Radna grupa intenzivno radi na izradi i stvaranju jednogodišnjeg profesionalnog programa mastera koji će poslužiti, pre svega, vladinim potrebama za buduće prevodioce i tumače“, kazala je dekanka.
Na katedri za Balkanistiku Srpski jezik će biti jedan od predmeta, kazao je poverenik za jezike Slaviša Mladenović. Kancelarija koju vodi pri Vladi Kosova je institucija koja je zajedno za Filološkim fakultetom pokrenula ovu inicijativu.
„Mislim da je jako bitna poruka jer nešto tako ne postoji već tri decenije i mislim da je to iskorak iz dosadašnjih praksi koje smo imali u poslednjih nekoliko decenija. Ja mislim da je ovo upravo situacija kakvu želimo, da se konačno nešto radi kroz formalne obrazovne institucije, a ne samo kroz kratkoročne i neformalne projekte“, kaže Slaviša Mladenović.
Na pitanje da li očekuje pokretnaje katedre za Albanski jezik na Filološkom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, Mladenović odgovara:
„Ja se nadam da ćemo uspeti da napravimo komunikaciju i da ćemo uspeti da izlobiramo tako nešto i u Mitrovici jer smatram da je to i te kako potrebno“, rekao je poverenik za jezike.
Rektor Univerziteta „Hasan Priština“ u Prištini, Naser Sahiti podržava formiranje katedre za Balkanistiku, Centra za jezike i master programa za prevođenje na Filološkom fakultetu u Prištini.
„U današnjem kontekstu, uključenje jezika zajednica u više obrazovanje, predstavlja potrebu i neophodnost, kako društva, a takođe i na naučnom nivou. Društvena potreba se javlja uz povećanje komunikacije unutar samog društva, dok je naučna potreba kako bi se učili i studirali jezici jedni drugih“, rekao je rektor Sahiti.
Da je poznavanje jezika i mogućnost direktne komunikacije važna, složila se i novoimenovana ministarka obarzovanja u Vladi Kosova Arberije Negavci.
„Naši napori trebaju ići ka tome da naša omladina bude kompetentna u razvoju svojih životnih veština i u ovom smeru kompetencije jezika i komunikacije su izuzetno važne. Poznajući jedni druge, bolje razumemo jedni druge, uspevamo da prihvatimo jedini druge i osiguramo se da gradimo mostove saradnje, podržavajući jedni druge“, rekla je ona.
Učesnici skupa, među kojima je bilo i predstavnika Međunarodne organizacije za migracije (IOM), OEBS-a, UNDP-a, EU i Britanske ambasade pohvalili su inicijativu.
„Mislim da postoji mnogo različitih razloga što Centar za jezike i program za Balkanistiku treba osnovati i primiti podršku svih relevantnih institucija, ali ja ću spomenuti samo dve. Prvo, svakako Zakonom o jezicima stoji da svi dokumenti moraju biti prevedeni na oba zvanična jezika. Svi mi znamo da to često nije slučaj ili nisu prevedeni ili nisu na odgovarajući način prevedni. Međutim, jednak pristup uslugama, informacijama na ta dva zvanična jezika je od suštinskog značaja za sve građane, posebno u vreme pandemije, kada se ljudi oslanjaju na zvanične informacije. Pod dva, važna je komunikacija među ljudima u zajednici i susedima“, istakao je britanski ambasador u Prištini Nikolas Abot.
Velika potreba za jezičkim profesionalcima na Kosovu
Stefan Filipović iz Centra za mir i toleranciju iz Gračanice je predstavio istraživanje o potrebama za angažovanjem jezičkih profesionalaca u javnim institucijama i privatnom sektoru. On je kazao da je ključna poruka da se jedino zvaničnim obrazovanjem može odgovoriti na trenutne potrebe.
„Postoje određena ministarstva koja nemaju nijednog prevodioca, postoje sudovi koji imaju samo jednog prevodioca, u čitavom pravosudnom sistemu Kosova funkcioniše 77 prevodilaca. Kvalitet prevoda je jedan od osnovnih problema kojim smo se bavili i došli smo do zaključka da pored prevodilaca čiji se broj mora povećati, takođe mora biti angažovan i značajan broj lektora“, naveo je on.
Filipović je istakao da su danas predstavljeni samo delovi ovog istraživanja, a da će predstavljanje kompletnog izveštaja tek uslediti.