Gogić naglašava da mnogi građani nisu svesni svojih zakonskih prava.
„Jedan deo sugrađana iz srpske zajednice jeste svestan svojih prava, drugi deo je sa tim manje upoznat. Ono što je zajedničko svima je da niko više ne pokušava da se bori za to svoje parvo. Čak i ukoliko znaju da postoji Zakon o upotrebi jezika, oni iz iskustva znaju da im to u praksi ništa ne znači. Taj problem je postao izražen poslednjih godina, sve većom integracijom Srba u kosovski sistem i, pre svega, sa završetkom integracije pravosuđa. Tu su se pokazale sve manjkavosti tog zakona na koji se više niko ne poziva“, rekao je on.
Gogić ističe da je ovaj zakon imao jako važnu ulogu, da je uspostavio sistem dvojezičnosti i utvrdio osnovna jezička prava, ali se pokazalo da, 14-15 godina nakon što je donet, on ima manjkavosti koje treba da se promene.
„Ono što smo mi uočili kod institucija u praksi je to da se srpski jezik tretira kao opcija. Kao da, eto vama se u nekim situacijama može obezbediti prevod, eto sa kašnjenjem, ne mora biti ni naročito kvalitetan. Dakle, to je jedna više simbolička upotreba srpskog jezika u institucijama. Moram da kažem da naše analize pokazuju da je to posledica pravnih praznina koje postoje u tom zakonu. Taj zakon nije dovoljno precizan oko toga kakve obaveze institucije imaju kada je u pitanju upotreba službenih jezika. Mi, zapravo, želimo da se to čvrsto definiše kroz zakon, kako niko više ne bi smatrao da je to opcija i da se tako može, već da je reč o obavezi koju institucije imaju prema građanima, da su građani ti koji biraju, u svakoj situaciji, koji od dva službena jezika će biti jezik postupka koji se vodi“ naveo je Gogić.
Menadžer projekta „Kreiranje dvojezičnog Kosova“, smatra da će Zakon o upotrebi jezika biti mnogo funkcionalniji ako prva faza svakog postupka u institucijama bude utvrđivanje jezika na kojem će se taj postupak voditi.
„Na taj način će se omogućiti svima da, bez ovih problema o kojima smo pričali, sa jezikom, ostvaruju svoja prava. Da te usluge onda koje sve institucije pružaju budu prilagođenije, da budu dostupnije svakom pojedincu na Kosovu, tako da svaka osoba može da odabere jezik na kome se neki posao pred javnim organom vodi i, samim tim, onda se posle bavimo suštinom. Tako da bi ovo trebalo da svima, zapravo, olakša pristup uslugama“, rekao je Gogić.
On je naglasio da je, povodom ove inicijative, u prošloj godini održan veliki broj sastanaka i okruglih stolova na kojima su ugostili pripadnike drugih nevladinih organizacija, institucija i međunarodne zajednice, od kojih su dobili podršku. Gogić kaže da su vrlo otvoreni za sugestije, a kada bi institucije preuzele ovaj predlog, onda bi se otvorio širi prostor za diskusiju na koji način treba to urediti.