Prema proceni nadležnih, na Kosovu postoji preko 9.000 nevladinih organizacija. Međutim, Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS) je registrovala tek oko 1.000 aktivnih. Broj organizacija civilnog društva je veliki i u srpskim sredinama, ali sa njihovim radom građani nisu upoznati u dovoljnoj meri. Često nemaju ni poverenja u NVO sektor.
“Jedan o najvažnijih nalaza je da se preko 65 odsto ispitanih građana izjasnilo da nije dovoljno ili uopšte upoznato sa radom organizacija civilnog društva. Oko 42 procenata ispitanih veruje da nevladine organizacije imaju pozitivnu ulogu u unapređenju socijalnih usluga naspram 30 odsto onih koji misle da imaju veoma negativnu ulogu”, naveo je direktor Foruma za razvoj i multietničku saradnju Dejan Radivojević predstavljajući neke od zaključaka ovog izveštaja na debati u Centru građenske energije (CEC) u Gračanici.
Neboša Simić iz Centra za depolitizaciju kosovskog društva smatra da su rezultati očekivani, te da su i nevladine organizacije odgovorne za aktuelne stavove građana.
“Mi grešimo zato što se kao civilni sektor malo bolje ne organizujemo, ne pomažemo, ne publikujemo sebe, da ta saradnja sa medijima bude još bolja, da se bolje predstavimo. Ljudi ne razumeju značaj civilnog sektora onako kako bi trebalo da ga razumeju. Poverenje je nisko i pitanje je kada će ono postići viši nivo”, rekao je on.
Sa druge strane, Ivan Nikolić iz NVO Komunikacija za razvoj društva (CDS) kaže da nije očekivao ovakav rezutat o informisanosti građana o radu civilnog društva.
“Naša najbolja promocija su aktivnosti na terenu, ono što radimo i ono što ljudi mogu da vide, kao i događaji kojima mogu da prisustvuju. Međutim, tu se javlja jedna druga problematika. Mi se redovno borimo da ubedimo ljude da se odazovu i učestvuju. Vlada potpuna apatija mladih ljudi koje je, pre svega, teško ubediti da učestvuju. Ono što su naše aktivnosti pokazale je da se plaše da tim učešćem neće da promene ništa ili pak da neće čuti ništa novo”, kazao je Nikolić.
Nebojša Simić je dodao da je srpsko civilno društvo u lošem položaju zato što, ističe, “postoje kočnice sa raznih strana”.
“Nisu samo finansije problem. Dobrodošlica iz Prištine i pomoć oko toga. Recimo, ako lobiramo za neku stvar da se menja, obično naiđemo na lakat. Mi smo slabi i mali da bi mogli da napravimo neke značajne promene koje su u interesu srpske zajednice”, naveo je Simić.
Nevenka Rikalo je kooridanatorka u Sigurnoj kući za žrtve nasilja u porodici koja je nedavno otovrena u Novom Brdu. Jedan od glavnih problema je, prema njenom mišljenju, novac.
“Džaba imamo lepe i velike operativne planove, strategije i programe, ako se ne obezbedi budžet. Takođe je i ove godine Agencija za ravnopravnost polova usvojila program za ravnopravnost i unapređenje ravnopravnosti polova, ali ako vlada ne bude obezbedila sredstva, to će ostati samo crno slovo na belom papiru”, rekla je ona.
Na pitanje zbog čega se nevladine organizacije ne oglašavaju povodom nekih dnevno-političkih događaja, poput čestih verbalnih i fizičkih napada na objekte Srpske pravoslavne crkve, te učestalih izjava predstavnika vlasti o navodnom genocidu, nastojanja da se iz Đakovice protera Srpkinja koja se tu nedavno vratila ili zbog hapšenja mladića iz Podgorice na Gazimestanu, sagovornici navode:
“Nama je potrebna podrška i saradnja, sinergija, međusektorska saradnja i sa institucijama. Ugrožena su nam kolektivna prava. Ćuti se zato što nismo dobro organizovani, zato se ćuti”, kazao je Nebojša Simić.
Na pitanje zašto se organizacija “Ruka ruci” koja se bavi zaštitom prava žena nije oglasila povodom zahteva za proterivanje Dragice Gašić iz Đakovice, Nevenka Rikalo odgovara:
“Ja sam tek sinoć čula, bilo je preko televizije. Razmišljala sam da danas popričam sa članicama i da damo jedno saopštenje”, rekla je ona.
“Mi smo primer one žabe koja se postepeno kuva, pa i ne shvati da je na kraju skuvana. Druga stvar je apsolutno tehničke prirode, a to je zato što smo i mi međusobno postali malo sebični, pa nam je nekako lakše da očekujemo da bitniji i glasniji uvek prvi pokrene inicijativu”, smatra Ivan Nikolić.
“Mislim da su nevladine organizacije razuđene i da žive u nekom svom svetu, imaju svoje projekte i većinu ne zanima šta drugi rade. Međutim, to je potpuno pogrešno. Svako oglašavanje vezano i za crkvu i za Đakovicu, kakav god efekat da ima, trebalo bi da se oglasimo", kazao je Dejan Radivojević.
Podsetimo, 11 albanskih nevladinih organizacija tražilo je nedavno da se iz Đakovice iseli Dragica Gašić koja se pre dvadesetak dana vratila u ovaj grad.
Izveštaj o radu nevladinih organizacija je nastao na osnovu ispitivanja u svih deset opština sa srpskom većinom. Tokom rada na njemu ispitana su 582 lica, organizovane su fokus grupe i intervjui sa predstavnicima nevladinih organizacija.
Analiza „Organizacije civilnog društva u srpskoj zajednici na Kosovu – između percepcija i prezentacija“ je izrađena od strane NVO Nova društvena inicijativa (NSI) i Foruma za razvoj i multietničku saradnju (FDMC), u okviru inicijative OPEN Kosovske fondacije za otvoreno društvo (KFOS).