Izložba je upriličena povodom 90 godina od osvećenja crkve u Uroševcu posvećene Svetom Caru Urošu (Nemanjiću). Izloženi materijali podstiču svest o potrebi obnove i čuvanja ugroženih duhovnih i kulturnih spomenika, kao i održanje uspomene na gradove i urbane celine u koja su Srbi živeli do 1999. godine.
„Možda, eto, prvi put u istoriji nemamo našeg žitelja u samom gradu. Ali, današnja sveta liturija govori da nismo zaboravili ko smo, da sa radošću i ljubavlju dolazimo u grad Uroševac i u hram u kome su mnogi kršteni i venčani. Da ne zaboravimo naše pretke, a to nam daje i dobar zalog za budućnost, da možemo i mi sami, i drugi, da sagledamo u čemu je naša budućnost. Da poštujući svoje korene, pretke i svetinje, bilo gde da se nalazimo, mi ćemo u svom srcu nositi i grad Uroševac i našu crkvu posvećenu Caru Urošu, kao i druge svetinje rasejane širom Kosova i Metohije“, rekao je vladika Teodosije na otvaranju izložbe.
Predstavljene fotografije prikazuju Uroševac i hram u njemu kroz tri različite epohe: period pre i tokom Velikog rata, vreme Kraljevine Jugoslavije i period socijalističke izgradnje grada.
„Izložba predstavlja zapise iz prošlosti. To su svedočanstva na kojima su prikazani značajni ljudi, događaji, spomenici kulture, ali i obični mali i veliki ljudi”, kazao je istoričar Nemanja Dimitrijević.
On je okupljene u gračaničkom Domu kulture ukratko podsetio na istoriju Uroševca i hrama u ovom gradu.
„Uroševac se smatra najmlađim gradom na Kosovu i Metohiji. To je prvobitno trgovačka varoš, a zatim grad koji je osnovan 1873. godine. Nakon konstruisanja srpske, odnosno jugoslovenske države, srpsko stanovništvo je preimenovalo grad iz Ferizović u Uroševac. Nakon 1918. godine stanovništvo grada, pravoslavni vernici, osnovali su fond za izgradnju crkve. Sam hram u Uroševcu je građen u periodu od 1929 do 1933. godine”, dodao je on.
Master istoričar Marko Marković je sa prisutnim Uroševčanima i drugim gostima podelio anegdotu iz sportske istorije grada iz 1934. godine.
„U Gnjilanu je odigrana fudbalska utakmica između uroševačkog sportskog kluba ‘Obilić’ i prvaka Gnjilana ‘Građanski’ koja je završena rezultatom 4:1 za domaćina. Igra je ličila na pravu bitku”, kazao je on.
Poseban deo večeri bilo je obraćanje uroševčanina doktora Nenada Miloševića koji je svoju poeziju posvetio zavičaju i sa prisutnima podelio trenutke svoga izbeglištva.
Poseban deo večeri bilo je obraćanje uroševčanina doktora Nenada Miloševića koji je svoju poeziju posvetio zavičaju i sa prisutnima podelio trenutke svoga izbeglištva.
„Promenivši više gradova nakon raseljeništva, upoznao sam sadašnju suprugu Jovanu, obilazili smo mnoge gradove i ja bih rekao kako je to lep grad, a onda bih vrlo brzo dodao: ’Ja ne mogu da živim u ovom gradu’. Nakon petnaestog ili šesnaestog grada, gde smo počinjali život, ona meni kaže: ’Pa, ti ne živiš ni u jednom gradu, ti i dalje živiš u Uroševcu’“, naveo je on.
Nekadašnji žitelj Uroševca Igor Stanković je sa publikom podelio svoja sećanja na period života u rodnom gradu, ali i ponos što je taj grad i njegov hram predstavio svojoj deci.
“Bio je Vaskrs 1999. godine, pričešće u Hramu u kome sam kršten sa starijim i mlađim bratom. Na mestu gde sam stajao, ispred svoga oca, sada je stajao moj sin. Kada sam mislio da ću emotivno da eksplodiram, kada sam mislio da neću moći to da izdržim, bio sam ponosan, srećan i ispunjen, jer sam video da će neko poneti sećanje koje ja nosim, kao i veru, ljubav i osećanje prema Uroševcu i Kosovu”, rekao je on.
Izložba „Uroševac, hram i grad“ će u Domu kulture „Gračanica“ biti otvorena do 21. septembra. Njeni organizatori su: Dom kulture „Gračanica“, Arhiv Kosova i Metohije, Galerija umetnosti „Priština“ i Eparhija raško-prizrenska.