Robe proizvedene u Srbima i dalje ima na rafovima i u Kosovskom Pomoravlju. Cena proizvoda za sada je ista, osim hleba, koji se u prodavnicama u srpskim sredinama prodaje za 50, umesto 30 dinara, koliko je koštalo do poskupljenja taksa.
Iako su rafovi za sada puni, zalihe srpske robe u prodavnicama u Kosovskom Pomoravlju polako se smanjuju. Stanimirka Janković iz Donje Budrige, koja se decenijama bavi trgovinom, upozorava da mleka i jogurta srpskih proizvođača gotovo da i nema.
„Sada robu nabavljamo u Gnjilanu. Srpsku robu, poput Imlekovog mleka i jogurta, koja nam se najviše prodavala, više nemamo“, kaže Stanimirka za RTV Puls.
Takse su pogodile sve građane Kosova koji su odrasli uz srpsku robu: „Plazmu“, „Moju kravicu“, „Smoki“ i druge brendove.
„I mušterije Albanci traže srpsku robu. Dođu i pitaju da li je roba iz Srbije, kada im kažemo da jest, hoće da kupe, kada kažemo da je roba sa Kosova, mušterije se često vraćaju neobavljenog pazara“, ističe Stanimirka i dodaje da po magacinima veleprodaja u Gnjilanu zalihe polako nestaju.
Ništa preko 160 evra
Pored trgovine prehrambenih proizvoda, takse su zaustavile i promet pogrebne opreme.
Momčilo Janković iz Budrige, koji poseduje firmu za prodaju pogrebne opreme u Leskovcu, a prodavnicu u Donjoj Budrigi, kaže da posle uvedenih mera Vlade Kosova preko adminstrativnih prelaza može da prenese robu samo u vrednosti do 160 evra.
Prodaja je opala, a građani, među kojima ima i Albanaca katoličke veroispvesti, najviše su oštećeni.
„Preko iznosa od 160 evra, ništa ne možemo da prenesemo, jer nas vraćaju sa prelaza. Ranije je bilo neograničeno, a danas je sve na komad, u zavisnosti od carinskog limita“, kaže Janković za Puls.
Zabrinuti trgovci ne znaju kako će dalje. Njihove oči uprte su u Vladu Srbije, ali i u Vladu Kosova.
“I mušterije, ali i mi prodavci osećamo veliku nestašicu. Bilo bi najbolje da se nađe neko rešenje i u Vladi Srbije, i u Vladi Kosova”, poručuje Stanimirka.
Uvođenjem dodatnih taksa od 100 odsto na uvoz robe iz Srbije i BiH pokidana je i jedina spona između Prištine i Beograda koja je do sada dobro funkcionisala, a to je – zajednički biznis.