Međunarodni dan žena obeležava se 8. marta širom sveta, u znak sećanja na demonstracije američkih radnica u Čikagu 1909. godine i marš više od 15.000 žena u Njujorku, koje su tražile kraće radno vreme, bolje plate i pravo glasa.
Dan žena ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista, 8. marta 1910. godine u Kopenhagenu, na inicijativu Nemice Klare Cetkin, tadašnje liderke ženskog radničkog pokreta.
Prvi put je obeležen 1911. godine u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj, kada je više od milion žena i muškaraca prisustvovalo skupovima na kojima je zahtevano da žene glasaju na izborima, da im se omogući da zauzimaju javne položaje, da imaju pravo na rad i stručno obrazovanje.
Demonstracije radnica održavale su se u skoro svim većim evropskim gradovima svake godine do 1915. i širenja Prvog svetskog rata.
Glavni zahtev je bio da evropske zemlje konačno uvedu univerzalno pravo glasa.
Ideja praznika je poziv svima da daju svoj doprinos ukidanju diskriminacije žena u teoriji i praksi, ali i apel vlastima da politika koja se vodi bude u skladu sa potrebama žena.
U Srbiji se Dan žena obeležava od 1914. godine, a Ujedinjene nacije su 8. mart zvanično proglasile Međunarodnim danom žena 1975. godine.
Međunarodni dan žena postao je povod za proslavu ženskih postignuća u društvu, politici i ekonomiji.
Gutereš: Iako slavimo ideje, inovacije i aktivizam žena, ženska prava nazaduju
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je, povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta, da se danas slave ideje, inovacije i aktivizam žena koji menjaju svet nabolje, njihovo liderstvo u svim segmentima života, ali je istakao i da treba ukazati da u mnogim oblastima ženska prava nazaduju.
„Pandemija je ostavila devojčice i žene bez obrazovanja i radnih mesta. One se suočavaju sa porastom siromaštva i porastom nasilja. One rade najveći deo svetskog neplaćenog, ali neophodnog posla. One su meta nasilja i zlostavljanja, samo zbog njihovog roda“, naveo je Gutereš, objavile su UN.
Naglasio je da su u svim zemljama žene nedovoljno zastupljene u poslovnim krugovima i krugovima moći, dok istovremeno nose teret klimatskih promena i degradacije životnog okruženja.
"Sada, na Međunarodni dan žena, vreme je da se posvetimo svim ženama i devojčicama", rekao je Gutereš.
Prema njegovim rečima, to je moguće ostvariti kroz garanciju kvalitetnog obrazovanja za sve devojčice, kroz velike investicije u treninge i dostojanstvene poslove za žene, kroz efikasnu akciju za prestanak rodno zasnovanog nasilja, kroz akciju za zaštitu planete, kroz univerzalnu brigu, u potpunosti integrisanu u socijalne sisteme zaštite i kroz konkretne mere. Rekao je da su to rodne kvote, kako bi svi imali koristi od ženskih ideja, iskustva i liderstva, svuda gde se donose odluke.
"Rodna nejednakost je pre svega pitanje moći, u svetu i kulturi gde su muškarci dominantni. Odnosi moći moraju biti preobraćeni. U UN postigli smo rodnu jednakost u najvišem menadžmentu u glavnim sedištima i širom sveta – poboljšavamo naš posao i bolje predstavljamo zajednice za koje radimo", kazao je Gutereš.
On smatra da je potrebno više žena predstavnica u akcijama za životnu sredinu, liderki u biznisu, predsednica i premijerki koje mogu pokrenuti zemlje da rade na klimatskoj krizi, da razviju zelene poslove i sagrade pravedniji i održiviji svet.
"Ne možemo izaći iz pandemije uz nazadovanje rodne ravnopravnosti. Moramo raditi na unapređenju ženskih prava. Vreme je sad", zaključio je generalni sekretar UN.