Organizacija je istakla da je neophodna brza, nezavisna, efikasna i nepristrasna istraga protiv osumnjičenih za prisilne nestanke i otmice počinjene pre, tokom i posle oružanog sukoba na Kosovu 1999. godine.
Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sedištem u SAD, istakla je u svom izveštaju da se i 15 godina posle okončanja oružanog sukoba oko 1.700 ljudi vodi kao nestalo. U BiH taj broj iznosi 7.800 , a u Hrvatskoj 2.200.
Porodice širom regiona i dalje čekaju da budu pronađena tela svojih nestalih članova, a čak i tamo gde su pronađena i vraćena tela njihovim porodicama da bi ih sahranili, vrlo mali broj odgovornih za otmice i nestanak ljudi je izveden pred lice pravde.
“Iskopavanje tela nestalih je bolno spor proces, mada ima nekih znakova napretka“, ocenila je organizacija Amnesti internešnel.
U Srbiji, iskopavanje se nastavlja u Raškoj, gde je pronađeno 47 tela kosovskih Albanaca, a koji su sa Kosova prebačeni 1999. godine, ali više od 12 godina pošto su tela više od 900 drugih kosovskih Albanaca ekshumirana na drugim lokacijama u Srbiji, niko još nije odgovarao pred sudom, naveo je Amnesti u svom izveštaju.
Na Kosovu se očekuje formiranje specijalnog suda pred kojim će se suditi optuženim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) za otmice Srba, Roma i kosovskih Albanaca koji su prebacivani u Albaniju i gde su, kako se veruje, ubijani.
“Ipak, UNMIK koji je bio odgovoran od 1999. do 2008. godine za sprovođenje istraga o tim i drugim otmicama odbija da pruži odštetu porodicama nestalih zbog neefikasne istrage“, ističe Amnesti.
Amnesti internešnel izražava zabrinutost i poziva sve bivše komandante i političke lidere umešane u oružane sukobe da obezbede potpune informacije o lokacijama potencijalnih grobnica kao i da ponovo uspostave protokole za razmenu tih informacija.
Organizacija poziva sve strane u konfliktu da preduzmu sve mere da se počinioci dovedu pred lice pravde kao i da članovima porodica nestalih garantuju odštetu, uključujući za bol i patnju zbog gubitka član porodice.