Vesti
Drugi pišu

Vorgučić o kadriranju na KiM: Dovode ljude koji sa strukom nemaju veze, partija hoće da im se oduži

Vlada Srbije je tokom ove godine donosila više kadrovskih rešenja koja se tiču Kosova i Metohije. Reč je o imenovanjima članova i predsednika upravnih i nadzornih odbora srpskih institucija na Kosovu, čak i onih čiji rad od 1999. nije vidljiv za javnost. Više ovih ustanova je tokom godine dobijalo prefiks „privremeni“ ili „u osnivanju“, a najveći broj se ticao imenovanja u „privremenim organima“, pri čemu je primenjeno rotiranje istih imena iz opštine u opštinu, uključujući i one opštine u kojima skoro pa i da nema srpskog stanovništva.
Vorgučić o kadriranju na KiM: Dovode ljude koji sa strukom nemaju veze, partija hoće da im se oduži
Foto: Direktor RTV Kim Isak Vorgučić/RTV Kim

Kadrove na Kosovu je skoro uvek određivao ili potvrđivao Beograd, ali se tu retko kada vodilo računa o stručnosti, već najpre o partijskoj podobnosti, ocenio je za KoSSev direktor RTV Kim, Isak Vorgučić.

To je naročito vidljivo od dolaska SNS-a na vlast, a u 2021. godini to „dostiže svoj vrhunac“, dodaje.

Poseban fenomen u kadrovskim odlukama je to što se ista rotiraju iz opštine u opštinu, sa funkcije na funkciju. Takođe, u pitanju je više opština u kojima od posle rata živi upadljivo većinski albansko stanovništvo.

Među skoro 50 članova privremenih opštinskih organa u ukupno 23 opštine na Kosovu kojima se ove godine bavila Vlada Srbije, preko 10 imena se spominje više puta.

„Očigledno je iz najnovijih imenovanja da vodeća mesta u upravnim odborima dobijaju ljudi koji sa tom strukom nemaju nikakve veze, ali su to svakako poznata imena kojima partija hoće da se na neki način oduži“, smatra Vorgučić.

Vorgučić podseća da će još malo pa decenija od kako su organi Republike Srbije na Kosovu – privremeni. Starim rukovodstvima je istekao mandat, a izbori za nova nikada nisu raspisani.

Kaže da se demokratsko pravo da građani biraju one koji ih predstavljaju ukinuto time što „republika (tj. partija na vlasti) u intervalima imenuje svoje poslušnike na pozicije na kojima ih očekuju dobra primanja ni za kakav rad“.

„Ovi se pak partiji oduže prilikom svakih narednih izbora organizovano izvodeći ljude na glasanje i nameštajući izbore“, poručio je.

Pošto je boravak u određenom organu „privremen“, kako dodaje Vorgučić, tako je i neophodno da se na upražnjena mesta dovedu „novi – stari“ ljudi:

„Jer bi gubitkom državnog primanja mogli da dođu u iskušenje da javno progovore o načinima na koje se manipuliše demokratskim izborima, ili čak rodbinskim i kumovskim vezama onih koji troše budžetska sredstva građana, ne radeći ništa“, smatra Vorgučić.

Ipak u kadrovskoj politici za Kosovo iz Beograda, to jest, „ovakvih rokada sa mesta na mesto“, postoje višegodišnji „apsolutni pobednici“ – članovi SPS.

Kaže da ih na Kosovu „tradicionalno mnogo ima“, a zbog toga što je ova partija deo svih vladajućih koalicija već skoro neprekidno tri decenije.

Konačno, na pitanje da prokomentariše ukidanje pojedinih nadzornih i upravnih organa, te postavljanje istih, ali „privremeni“ ili „u osnvanju“, kakav je slučaj sa Apotekom u Kosovskoj Mitrovici, KBC Priština, Vorgučić kaže da to „zaista ne razume“.

„Ne znam šta su time hteli da postignu, i zbog čega bi organi koji već postoje, prelazili u privremene, ili čak organe u osnivanju, osim ako to zaista nisu neki organi koje Beograd planira kao ‘trajne’, kada se te srpske institucije integrišu sa kosovskim“, kazao je.

U svakom slučaju, Vorgučić ocenjuje da je reč o netransparentnom procesu, te da javnost ostaje bez informacija o institucijama koje su namenjene da služe građanima.




Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023