Vesti
Drugi pišu

RSE: I pored pritisaka Beograda, Srbi konkurisali za prijem u KBS

Oko 700 mladih, uključujući pripadnike srpske zajednice i drugih manjina, nedavno je učestvovalo na konkursu za prijem u kosovske Bezbednosne snage, koje su u procesu transformacije u Vojsku Kosova.
RSE: I pored pritisaka Beograda, Srbi konkurisali za prijem u KBS
BSK (Foto arhiva Kim)

Sveobuhvatnim planom tranzicije, predviđeno je da broj pripadnika KBS-a dostigne 5.000 aktivnih članova i 2.500 koji će biti u rezervnom sastavu.

Dritan Đonbalaj, politički savetnik i portparol kosovskog ministra odbrane, izjavio je za Radio Slobodna Evropa na albanskom jeziku, da će samo oni koji prođu testove postati deo KBS-a.

"U završnoj fazi regrutacije, BSK je primila 650 regruta koji će proći osnovnu obuku koja će trajati devet nedelja. Prva grupa od 350 regruta započela je osnovnu obuku. Druga grupa će nastaviti u septembru i nakon toga, u januaru naredne godine ovaj proces će biti završen“, rekao je Đonbalaj.

Đonbalaj kaže da je interesovanje mladih bilo ogromno, uključujući mlade ljude iz svih zajednica, bez izuzetka. Od 650 regruta, 11 posto, kaže Đonbalaj, bilo je iz nevećinskih zajednica, čime se postigao, čak i premašio cilj BSK da deset odsto Vojske budu pripadnici nevećinskih zajednica.

Poslanik opozicije Redžep Seljimi, međutim, smatra da bi dinamika regrutovanja trebala biti brža.

„Dinamika regrutovanja bi trebalo da bude brža i stručnija, čak i priprema strukture treba da bude stručnija nego što je sada. Takođe, što se budžeta tiče, Vlada treba da dodeli dodatna sredstva BSK-u. Istovremeno, trebalo bi napredovati sa vojnom opremom i tehnologijom, ne isključujući naoružanje", rekao je Seljimi.

Bezbednosne snage Kosova su osnovane 2009. godine na osnovu Ahtisarijevog plana, dokumenta koji je doveo do nezavisnosti Kosova. Transformacija BSK u vojsku Kosova, trajaće od sedam do deset godina, a proces je započeo krajem 2018. godine, uz podršku SAD.

Prošle godine, nakon javnih poziva beogradskih vlasti i drugih pritisaka, desetine pripadnika srpske zajednice bili su primorani da napuste BSK. Međutim, sada se primećuje novi trend uključivanja srspkih članova i članova ostalih nevećinskih zajednica.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023