Vesti
Drugi pišu

Prištinski sud osudio Zlatana Krstića, porodica tvrdi da u vreme zločina nije ni bio na Kosovu

Zlatan Krstić, uhapšen je 2019. godine u Uroševcu. Kosovski sud osudio ga je prvostepeno na 14 i po godina zatvora za ubistvo četvoro Albanaca, iako je u vreme kada je zločin počinjen živeo u Kragujevcu. Porodica Krstić pokušava da se izbori za pravdu i istinu, ali sud njihove dokaze ne uzima u obzir.
Prištinski sud osudio Zlatana Krstića, porodica tvrdi da u vreme zločina nije ni bio na Kosovu
Zlatan Krstić (Foto Kim)

Porodica Krstić duže od dve decenije živi u Korićanima kod Kragujevca. U rodnom Nerodimlju kod Uroševca ostala je sva njihova imovina, koju je Zlatan mnogo puta obilazio. Problem se pojavio tek 2019., kada je otišao po lična dokumenta u Uroševac. Po izlasku iz opštinske zgrade priveli su ga zbog navodnih ratnih zločina 1999. godine.
"On tad, u to vreme, uopšte nije bio dole, on je bio sa mnom ovde i sa porodicom, sa decom. Nevin je, znamo da je nevin, nepravedno je optužen", kaže supruga osuđenog Zlatana Krstića Sonja.

Uz podršku rodbine i prijatelja Krstići pokušavaju da prebrode tešku situaciju u kojoj su se našli.

"Bio sam kod oca u poseti. Izdržava kako izdržava. Oženio sam se, a otac još nije upoznao snajku. Dobiću dete, dobiće unuče, ako ovako ostane neće ga videti do trinaeste, četrnaeste godine", kaže sin osuđenog Zlatana, Aleksandar Krstić.

Neshvatljivo je, kažu, da sud u Prištini nije uvažio činjenicu koja nesporno dokazuje da je Zlatan Krstić žitelj Kragujevca i da u vreme sukoba nije bio na tlu Kosova i Metohije.

"Moj predlog nepostojećoj državi Kosova je da ukinu pravnu službu, jer njihovo pravo se ne zasniva na školi, fakultetu i školovanim ljudima, na iskrenosti, na poštenju, nego se zasniva na "rekla kazala". Ne postoji nijedan dokaz da su oni izneli, da kaže; jeste bio je, učestvovao je, radio je to i to..", naglašava Despot Krstić, brat osuđenog Zlatana Krstića.

Iskustvo pokazuje da su svi Srbi koje terete unapred osuđeni, kažu advokati.

"Po meni je rešenje da međunarodna zajednica, koja je i dalje prisutna na KiM, vrati princip rada koji je uveo Unmik 2000. godine, da za ovu vrstu krivičnih dela sude neutralne sudije - stranci ili da takva suđenja izmestimo u specijalizovana veća u Hagu koja, vidimo, počinju da rade", rekao je advokat Ljubomir Pantović.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023