Vesti
Drugi pišu

"Prebacivanje odgovornosti za Kosovo na građane - rezultat nezrele politike"

Najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da svi građani Srbije treba da preuzmu odgovornost u vezi sa pitanjem Kosova - rezultat je nezrele politike, smatraju analitičari na Kosovu. Stefan Filipović i Beljulj Bećaj su mišljenja da eventualni referendum u Srbiji o sporazumu Beograda i Prištine ne bi doveo do prave normalizacije odnosa.
Vučić, Mogerini, Tači (Foto VOA)

Komentarišući najavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će odgovornost po pitanju Kosova morati da pokažu svi građani Srbije politikolog Stefan Filipović smatra da je za svoje neuspehe najlakše odgovornost prebaciti na narod.

On smatra da je Ustav Srbije veoma jasan kada je reč o pitanuju Kosova i da rezultat eventualnog referenduma o sporazumu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine ne bi bio obavezujući, kao što, kako je rekao, niko nije uzeo u obzir ni rezultat referenduma, koji je organizovan u četiri opštine na severu Kosova 2012. godine na pitanje "Da li prihvatate institucije takozvane republike Kosovo".

Kakve su pravne posledice najavljenog referenduma

"Tako da je potrebno da se razjasni kakva je pravno politička priroda tog referenduma koji je danas najavljen i kakve su pravne posledice nakon tog referenduma. Šta je pravna i politička posledica tog referenduma, jer taj referendum ne može da poništi Ustav. Znači on ne može da promeni Ustav, jer on mora da bude u skladu sa Ustavom i da se bavi pitanjima u okviru Ustava, a ne van Ustava Srbije", rekao je Filipović.

Politički analitičar Beljulj Bećaj smatra da je najava izjašnjavanja naroda Srbije o eventualnom sporazumu Beograda i Prištine deo kako je kazao nezrele politike rukovodstva Srbije. Po njegovim rečima poslednjih godina nije učinjeno gotovo ništa da dođe do približavanja i stavova i naroda Srbije i Kosova, već je kako kaže rađeno potpuno suprotno.

"Mislim da je to nezrela i egoistična politika, jer ukoliko rukovodstvo države treba da sačini viziju za razvoj svoje države i nacije, ono bi trebalo da pripremi svoj narod da referendum bude takav koji će odraziti put razvoja stabilnosti, međunacionalnih i međuljudskih odnosa koje će imati Srbija u budućnosti. S obzirom da to nije bilo zadnjih godina mislim da odgovornost leži na političkom rukovodstvu zbog čega eventualni referendum neće imati pozitivan ishod i bilo bi nekorektno da se zbog toga optuži narod", rekao je Bećaj.

Filipović: Ne treba žuriti

Filipović smatra da ne treba žuriti sa rešavanjem pitanja Kosova, jer kako je kazao ovo nije najbolji geopolitički trenutak ni za interese Srbije, niti Srba na Kosovu. On smatra da Srbija treba da uloži maksimalne napore da obezbedi pre svega opstanak Srba na Kosovu.

"Ono što treba da bude fokus to su ljudi, građani, porodice. Da se radi na njihovom opstanku ovde, ništa drugo ne treba da se radi i ništa drugo nije važnije od ljudi koji žive ovde na Kosovu i Metohiji. Ne treba žuriti, svi akteri naučni, društveni, politički, duhovni su jasno i nedvosmisleno rekli čemu ova žurba, nije trenutak, nije vreme", smatra Stefan Filipović.

Bećaj: Bilo dovoljno vremena za normalizaciju

S druge strane, Beljulj Bećaj smatra da je tokom sedam godina razgovora bilo dovoljno vremena da dođe do prave normalizacije odnosa Srbije i Kosova, ali da je - kako je kazao - neozbiljnost političara i njihova retorika, dovela do toga da danas ni sami građani ni Srbije ni Kosova nisu spremni da prihvate nekakva ponuđena rešenja.

"Umesto da posle sedam godina govorimo kako da zajednički gradimo projekte, počevši od puteva, ekonomskog razvoja i tako dalje, mi sad razmišljamo o tome kako ćemo se razgraničiti i cepkati. Dakle umesto jednog pozitivnog ishoda o pribiližavanju i integraciji mi govorimo o dezintegraciji, o razgraničenju", kazao je Bećaj za Glas Amerike.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da nikakvog tajnog rešenja o Kosovu neće biti i da će građani imati potpune informacije, znaće sve političke, socijalne i ekonomske posledice mogućeg postizanja ili nepostizanja dogovora Prištine i Beograda.

 



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023