Vesti
Drugi pišu

Novinari optužuju Vladu Kosova za ’’nedostatak saradnje’’

Protekla 2021. godina nije bila laka za novinarsku profesiju, ocenjuju iz Udruženja novinara Kosova, te dodaju da je sličan trend nastavljen i u prva četiri meseca 2022. godine.
Novinari optužuju Vladu Kosova za ’’nedostatak saradnje’’
Kamere ispred zgrade Vlade Kosova (Foto Bujar Trstena, RFE/RL)

Iz Udruženje novinara Kosova navode da je tokom 2021. godine prijavljeno 29 slučajeva napada ili verbalnih pretnji novinarima, raznih oblika ucene, zastrašivanja, poziva na linč, kako bi se novinari ometali u radu i bili sprečeni da svoj posao obavljaju profesionalno.

Takođe, samo u prva četiri meseca 2022. godine, Udruženju novinara je prijavljeno 11 slučajeva napada ili pretnji.

Omalovažavanje novinara i uvredljiv narativ političara

Nailje Dema Seljmani, članica Upravnog odbora Udruženja novinara Kosova, u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže da su novinari u većini slučajeva ometani od strane osoba koje su na vlasti ili onih koji su povezani sa njima.

"U većini slučajeva to nema nikakve veze sa aktuelnom Vladom, ali takvo ometanje (u radu) dolazi od ljudi na vlasti ili od ljudi koji su blisko povezani sa vlašću. U nekim slučajevima, koji su ređi, može doći (do ometanja novinara u radu) od strane interesnih grupa, na primer predstavnika verske zajednice ili raznih biznismena", kaže Dema Seljmani.

U prva četiri meseca ove godine je bilo različitih pritisaka ili napada na novinare, koji su prijavljeni Udruženju novinara Kosova.

Policija Kosova je 3. februara uhapsila snimatelja novinske agencije Ekonomia online dok je izveštavao sa terena o akciji policije u jednom preduzeću u Suvoj Reci kod Prizrena.

Potom je 8. februara Prindon Sadriu, suprug kosovske predsednice Vjose Osmani, novinare opisao kao "predstavnike udruženih zločinačkih poduhvata" i na njihov račun uputio kritike zbog povezanosti sa "parapolitikom" i "zloupotrebama".

Ekipa RTV Dukađini je 22. februara fizički napadnuta u Prištini dok je izveštavala o prijavi prihoda pri Poreskoj upravi Kosova.

Takođe, lider Alijanse za budućnost Kosova, koji je i poslanik u Skupštini Kosova, Ramuš Haradinaj, je 8. aprila medije na Kosovu i u Albaniji nazvao "plaćenicima".

Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja je 15. aprila na jednoj konferenciji za novinare omalovažavao novinarku Besartu Hoti, ocenjujući da su njena pitanja "glupa".

Advokatica za medijsko pravo, Fljutura Kusari, koja je pravni savetnik u Evropskom centru za slobodu medija, ukazuje da su tokom 2021. i tokom 2022. godine, pojedini političari koristili govor mržnje, te omalovažavali novinare.

Ona ocenjuje da se ovakav narativ nastavlja što novinare čini i "online" i "offline" metama napada.

"Vlada ima dobre odnose sa medijima"

Iz Vlade Kosova u pisanom odgovoru za RSE navode da izvršna vlast ima dobre odnose sa medijima, ali da je aktuelna vlada "prva vlada koja nema nikakve transakcijske odnose" sa medijima.

"U slučajevima u kojima je došlo do neadekvatnog tretmana (novinara i medija) od strane institucija, kao što se desilo u slučaju hapšenja snimatelja novinske agencije Ekonomia online, odmah reagujemo. Policajci koji su bili umešani su poslati na disciplinsku komisiju", navode iz Vlade Kosova.

"Nedostatak saradnje" Vlade sa medijima

Međutim, iz Udruženja novinara Kosova podvlače da novinari nemaju pristup Vladi Kosova, odnosno da ne dobijaju odgovore na pitanja od nadležnih odeljenja.

Nailje Dema Seljmani kaže da su se novinari Udruženju novinara Kosova žalili na te probleme tokom 2021. i 2022. godine.

"Svi mi koji smo novinari, kojima su svakodnevno potrebni odgovori iz Vlade, ministarstava, raznih institucija, znamo koliko je teško doći do zvaničnih informacija. To znači da postoji nedostatak saradnje i to je jedan od najvećih problema", kaže ona.

A Fljutura Kusari smatra da slobodu govora ograničavaju ljudi koji su na vlasti. Prema njenoj oceni, položaj novinara na Kosovu se nije poboljšao tokom ove godine.

"Posao novinara je postao veoma, veoma težak u poslednjih godinu dana. Gotovo je nemoguće doći do informacija. Nema redovnih konferencija za novinare. Portparoli biraju kojim medijima daju odgovore, samo nekoliko medija ima pristup javnim dokumentima", navodi Kusari.

Iz Vlade demantuju ove navode i poručuju da je do sada održano ukupno 150 konferencija za novinare na kojima su predstavnici vlasti odgovarali na pitanja novinara, da je bilo preko 120 tv gostovanja ili intervjua visokih predstavnika Vlade.

Podvlače da se ne vrši selekcija, da nema izuzetaka, već da se podjednako odgovra svima na pitanja i kritike.

"Istovremeno, sve odluke Vlade i ministarstava se objavljuju na sajtovima. Što se tiče uvida u javna dokumenta, od 84 zahteva koja su stigla u Kabinet premijera, u potpunosti je odgovoreno na 81, za dva (zahteva) Kancelarija premijera nije imala traženu dokumentaciju i jedan zahtev je u proceduri. Tako da je praktično odgovoreno na svaki zahtev za pristup javnim dokumentima", navode iz Vlade.

Dodaje se i da su "nezavisni, objektivni i profesionalni mediji saveznici" Vlade u njenim naporima da razvije slobodno i demokratsko društvo.

Ipak, dodaju da "uvek ima prostora" da se unapredi komunikacija sa medijima.

U izveštaju Reportera bez granica Kosovo je ove godine zauzelo 61. mesto, za razliku od prošle godine kada je bilo na 78. poziciji.

Uprkos napretku, navodi se da je Kosovo i dalje među zemljama gde je "situacija problematična".



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023