Vesti
Drugi pišu

Model "Istočne Belgije" kao rešenje za ZSO?

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak i specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar boraviće na Kosovu od danas do 2. februara, a prvog dana posete razgovaraće sa predsednicom i premijerom  Kosova Vjosom Osmani i Aljbinom Kurtijem, kao i sa zamenikom premijera Besnikom Bisljimijem, saopštila je Kancelarija EU u Prištini, prenosi Telegrafi.
Model
Bilbord ZSO u Grčanaici (Foto Kancelarija za KiM)

Kako se navodi, Lajčak i Eskobar dolaze sa potpuno novom idejom za status srpskih opština na severu Kosova. Prema tom planu, Zajednica srpskih opština (ZSO) bila bi ustrojena po ugledu na delove istočne Belgije, koji imaju posebnu vrstu autonomije u odnosu na centralnu vlast u Briselu.

Šta to podrazumeva i kako to funkcioniše u Belgiji. Prvo, tamošnja Generalna direkcija je uglavnom nadležna za poslove kulture, obrazovanja, stručnog osposobljavanja, zapošljavanja, porodične i socijalne zaštite, kao i za nadzor nad lokalnim vlastima. Druga ključna stvar je da Belgijski ustav takođe uključuje stvaranje jezičkih zona, koje imaju nadležnosti u mnogim oblastima.

Kako se navodi, glavna svrha posete su razgovori o narednim koracima u dijalogu za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

U utorak, Lajčak i Eskobar sastaće se sa liderima političkih stranaka, a Lajčak će se posebno sastati sa predstavnicima civilnog društva.

Takođe, sastaće se i sa predstavnicima međunarodnih organizacija, nakon čega će održati konferenciju za novinare.

Jedan od modela koji se očekuje da bude predstavljen kosovskom rukovodstvu povodom formiranja Zajednice srpskih opština, je sličan modelu u Belgiji, takozvani model "Istočne Belgije", eksluzivno saznaje portal "Demokracia". Taj model u velikoj meri prebacuje političke nadležnosti na druge sektore, kao što su obrazovni sistem, pravosudni sistem, bezbednost i tako dalje. Međutim, belgijski model ima i političke nadležnosti, jer kao region ima zakonodavnu moć i održava široku autonomiju sa parlamentom, vladom i državnom službom.

Tamošnja Generalna direkcija je uglavnom nadležna za poslove kulture, obrazovanja, stručnog osposobljavanja, zapošljavanja, porodične i socijalne zaštite, kao i za nadzor nad lokalnim vlastima.

Belgijski ustav takođe uključuje stvaranje jezičkih zona, koje imaju nadležnosti u mnogim oblastima.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023