Vesti
Drugi pišu

Krvavi tragovi medijskog atentata

Ubistvo Miloša Šćepanovića sada je u nadležnosti kosovskog Specijalnog tužilaštva. Majka ubijenog kaže da su joj u Prištini rekli da su slučaj preuzeli „zato što u Mitrovici ne rade ništa“. To ubistvo poslužilo je protivnicima Olivera Ivanovića za spot, čije je emitovanje prethodilo likvidaciji lidera SDP.
Krvavi tragovi medijskog atentata
Oliver Ivanović (Foto Kim arhiva)

Specijalno tužilaštvo u Prištini preuzelo je u svoju nadležnost istragu ubistva Miloša Šćepanovića iz Kosovske Mitrovice, potvrđeno je za NIN u ovoj kosovskoj instituciji koja godinu i po dana posle ubistva Olivera Ivanovića jedina sprovodi zvaničnu istragu atentata na jednog od najuticajnijih srpskih političara sa severa Kosova i Metohije. Ovime su potvrđene najave specijalnog tužioca Silja Hodže, da će se njegova istraga usmeriti i na kampanju defamacije protiv Olivera Ivanovića, tokom septembra i oktobra 2017. godine, u predvečerje lokalnih izbora na Kosovu. Ta kampanja prethodila je Ivanovićevom ubistvu, za koje još niko nije odgovarao.

Upravo je ubistvo Miloša Šćepanovića (32) u noći 27. septembra 2017. u Kosovskoj Mitrovici bilo u žiži medijske oluje koja se sručila na Ivanovića u mesecima koji su prethodili njegovoj likvidaciji. Pre tog zločina Šćepanović je bio zaposlen u preduzeću Rad 028, čiji je neformalni, ali prema tvrdnjama brojnih svedoka stvarni vlasnik bio Milan Radoičić, koji je u junu 2018. postao jedan od potpredsednika Srpske liste, svojevrsne kosovskometohijske filijale Srpske napredne stranke.

Za ubistvo Šćepanovića osumnjičen je Ivan Rajčić iz Kosovske Mitrovice i on se od tada nalazi u bekstvu, ali je taj zločin iskorišćen kao osnovni motiv za skaradni spot koji se nedeljama vrteo na TV Most i TV Pink sa ciljem da se politički i ljudski diskredituje Ivanović.

Neposredno posle zločina, Direkcija sever Kosovske policijske službe pohvalila se da je ovaj slučaj rasvetljen, ali je javnosti ostalo nepoznato šta bi mogao da bude motiv, najpre oštrog verbalnog, a potom i fizičkog sukoba Rajčića i Šćepanovića, koji se, kako saznaje NIN, pre toga čak nisu lično ni poznavali, niti imali ranijih sukoba.

Opširnije o ovoj temi u štampanom izdanju NIN-a.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023