Vesti
Drugi pišu

Kamen pretvorio u poruke ljubavi

Iz reakcija, posebno kosovskih Srba, vidi se da je čin ustoličenja najvažniji događaj u njihovom javnom životu i da uvek predstavlja tačku od koje se meri vreme.
Kamen pretvorio u poruke ljubavi
Ustoličenje patrijarha Porfirija (Foto Kim)

"Ovo je jednom u veku", kaže Zorica Filipović u Pećkoj patrijaršiji, na ustoličenju patrijarha srpskog Porfirija. Iz reakcija, posebno kosovskih Srba, vidi se da je čin ustoličenja najvažniji događaj u njihovom javnom životu i da uvek predstavlja tačku od koje se meri vreme. On se uvek događa jednom u veku. U poslednjih trideset godina pamti se ustoličenje patrijarha Pavla, veliki narodni događaj, neka vrsta izlaska iz komunizma - ličio je na praznik grada Peći i njegovih građana.

Nije prošlo ni dvadeset godina, a ustoličenje patrijarha Irineja ličilo je na proslavu u zatvoru, sa stranim trupama Kfora i s nekoliko Srba koji su živeli i pokušavali da se vrate u grad Peć. Pri povratku sa svečanosti mnogobrojni automobili i autobusi su kamenovani, među njima i vozilo tadašnjeg vladike, a sadašnjeg patrijarha Porfirija. Nije o tome nikad progovorio ni reč.

(Prek)Juče je bilo njegovo ustoličenje, hiljade ljudi, kišni dan i poruke mira. U Peći, prvi put u istoriji, za ustoličenje nema nijednog srpskog stanovnika. U okolini je svaka srpska kuća osetila tako retku svečanost. Juče su frizeri po getima Metohije imali puno posla. Neke starice koje žive same, u potpunoj izolaciji, spremale su se da idu u Peć kao na hodočašće. Na ustoličenju su se nagledale sveta. Jedna od osnovnih patrijarhovih poruka bila je upućena upravo njima.

"Vi ste ti koji uzdižete pećki tron najviše što se može uzneti! Vaš život i vera su deo opšteg saveza s Bogom i s Kosovskim zavetom. Naša međusobna podrška i naše zajedničke molitve deo su naše neraskidive zajednice, koja je izvan svake ideologije", poručio je patrijarh.

Prognani Srbi ovde oživljavaju svoje gradove, svečan, tih i odmeren Dragan Božović izgleda kao čovek koji u sebi nosi sve detalje Peći i Metohije.

""Vozili me po Peći, pa ja kažem: vidi ovo, vidi ovu zgradu... Sve je drugačije. Dok nismo izbegli, mogu da kažem: lagali su oni nas, lagali smo mi njih, ali se živelo. Onda je došla politika sa svojim lažima i – tu smo gde smo", kaže Julka Dašić, prosvetni radnik.

Sestra Mardarija, iz Patrijaršije, trči i stiže na sve strane da dočeka i ugosti. Ima se osećaj zajedništva u kojem je svako našao neki novi deo sebe.

"Velika je radost biti sada u Pećkoj patrijaršiji povodom ustoličenja patrijarha srpskog Porfirija i moja čast je tim veća, što je moj pradeda, viteški kralj Aleksandar I, baš na ovom mestu, u Pećkoj patrijaršiji, prisustvovao ustoličenju patrijarha srpskog Dimitrija, prvog patrijarha po uspostavljanju srpske patrijaršije. Bio sam ovde i 2010. godine na ustoličenju blaženopočivšeg patrijarha Irineja, sada sam ovde na ustoličenju patrijarha Porfirija i srećan sam što kao praunuk kralja Aleksandra mogu da nastavim kontinuitet prisustva članova kraljevske porodice Karađorđević na ustoličenjima patrijaraha srpskih u Pećkoj patrijaršiji", kaže za Politiku princ naslednik Filip Karađorđević.

Vekovi, istorija i stvaralačke ličnosti ovde su ugradili i ispisali sebe, svaki od ćivota pod svodovima pećkih crkava ima svoju priču, koja često zvuči kao da je ispričana juče. Arhiepiskop Danilo Drugi u žitiju koje je napisao Svetom Arseniju Sremcu, nasledniku Svetog Save, navodi njegove reči: "Otvorimo naše misaone oči i uši srca i uklonimo se od sviju zlih dela, obratimo naše razume ka dobrim i bogougodnim stvarima".

Mnogo kasnije, 1689. godine, cetinjski mitropolit Visarion je za Pećku patrijaršiju zapisao da je to "opšta obitelj što luče zrači po celoj zemlji srpskoj", a vek i po potom, veliki Njegoš je sanjao da se ovde smiri kao čuvar svetoga trona i prestola.

(Prek)Juče su hiljade znanih i neznanih, velikih i malih, bogatih i sirotih, slavnih i zaboravljenih, prognanih i poskitanih kročile s patrijarhom Porfirijem na pećki tron. (Prek)Juče je on na njega poneo kamenje kojim su ga kamenovali i svaki kamen pretvorio u poruke ljubavi.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023