Vesti
Drugi pišu

Jedinstveno delovanje i sankcije ključni za pozivanje Putina na odgovornost za njegov rat

"Cena Putinovih postupaka je ogromna za Ukrajinu, ali isto tako i za globalnu ekonomiju", piše Džim O’Brajen, koordinator za politiku sankcija Stejt departmenta.

Jedinstveno delovanje i sankcije ključni za pozivanje Putina na odgovornost za njegov rat
Ştejt Department (Foto Shutterstock)

Tekst prenosimo u celosti.

Sjedinjene Države, naši saveznici i partneri su uz Ukrajinu. U Ujedinjenim nacijama, 143 države nedavno su zajedno objavile ono što svet već zna: odluka Vladimira Putina da izvrši invaziju na Ukrajinu bila je čin ničim izazvane agresije i pokušaj nasilnog prekrajanja granica, čime je direktno ugroženo postojanje Ukrajine, a protivno principima Povelje Ujedinjenih nacija i globalne stabilnosti.

Naša odbrana temeljnih načela međunarodnog prava – uključujući suverenitet i teritorijalni integritet – zahteva jedinstvo, posebno zato što ne dolazi bez cene. Cena pasivnosti saveznika i prijatelja Ukrajine kao i cena za naše zajednice i države bila bi daleko veća da nismo delovali jedinstveno i poremetili Putinove planove. Pasivnost nije opcija.

Cena Putinovih postupaka je ogromna za Ukrajinu, ali isto tako i za globalnu ekonomiju. Rusija je blokirala ukrajinske crnomorske luke, što je dodatno povećalo već globalno visoke cene hrane. Ujedno, pokazao je spremnost da koristi zavisnost drugih o ruskoj energiji kao oružje.

Dela hrabrih Ukrajinaca koji se bore za svoju slobodu, kao i naše zajedničko delovanje, razlog je zbog kojeg Rusija nije uspela da realizuje svoje ciljeve u Ukrajini. Pružajući pomoć u oblasti bezbednosti podržali smo odbrambene sposobnosti Ukrajine, i takođe Rusiji nametnuli troškove kroz strateške, multilateralne i dosad neviđene napore da Putinu uskratimo finansiranje, tehnologiju i opremu koja mu je potrebna za održavanje njegovog rata protiv Ukrajine.

Ruska ekonomija se smanjuje. Uvoz robe je pao za čak 40 posto, a nedostatak stranih komponenti u sve većoj meri oslabljuje bitne sektore ruske industrije i zapošljavanja. Rusija po prvi put u više od jednog veka nije platila svoj spoljni dug u stranoj valuti, a ruski kreditni rejting spao je na najniži status. Industrijska proizvodnja opada, a Kremlj ubrzano gubi sposobnost prikrivanja istorijskog pada Rusije kratkotrajnim rešenjima.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023