Vesti
Drugi pišu

Drecun: Pomirenje ne mogu graditi ljudi poput Haradinaja

Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun kaže da je ponor između Srba i Albanaca ogroman i da pomirenje ne mogu graditi ljudi poput Haradinaja.
Drecun: Pomirenje ne mogu graditi ljudi poput Haradinaja
Milovan Drecun (Foto N1)

On je rekao da kada Ramuš Haradinaj govori o pomirenju da je to "cinično", te da bi najveći doprinos bio da on odgovara pred sudom za počinjene zločine.

To što SAD traži da Srbija prizna Kosovo i da otvori put ka njegovom članstvu u UN Drecun kaže da nije ništa novo, ali da to Srbija nikada neće učiniti.

"Što budemo više odbijali, stvaraćemo manevarski prostor. Srbija mora da definiše prioritetne ciljeve u narednom periodu. Za problem Kosmeta mora da se veže Republika Srpska. Moramo dobro da promislimo i da zauzmemo stav. U narednom periodu ta dva ključna pitanja se moraju razrešiti", rekao je Drecun za TV Pink.

On pojašnjava da kada bi Srbija prihvatila ono što se od nje traži da bi to otvorilo vrata za stvaranje Velike Albanije, te da to ne bi ništa rešilo već samo generisalo krizu na ovim područjima.

Kako kaže, vrši se pritisak na srpski narod na KiM i Srbiju stalnim napadima na Srbe otimanjem imovine, dok sa druge strane Albanija oživljava tezu o spajanju dve države.

Govoreći o zločinima na Kosovo on je rekao da je priča o zločinu potpuno izokrenuta te da se samo sudi Srbima, a ne Albancima. "Postoji mnogo lažnih prijava protiv Srba, sve se čini da se stvori nestabilnost na Kosovu", zaključio je Drecun.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023