Vesti
Drugi pišu

Diskriminisana zbog stava o NATO bombardovanju?

Prema mnogim izveštajima, nije retkost da su žene na Kosovu diskriminisane u mnogim oblastima društvenog života i da je odnos pojedinih poslodavaca ili rukuovodilaca institucija prema ženama drugačiji u odnosu na muškarce. Jedan od poslednjih primera je smena Vesne Mikić sa mesta zamenice ministra pravde. 
Diskriminisana zbog stava o NATO bombardovanju?
Vesna Mikić (Foto: Kim)

Mikićevu je premijer kosova Ramuš Haradinaj pre oko dve nedelje smenio zbog njenog stava o NATO bombardovanju Jugoslavije. Međutim, gotovo identičan stav izneo je i ministar za lokalnu samoupravu Ivan Todosijević koji je i dalje član Vlade Kosova. Da li je i ko u ovom slučaju diskriminisan, a ko je eventualno počinio diskriminaciju?

Povodom 20 godina od NATO bombardovanja Savezne Republke Jugoslavije zamenica ministra pravde u Vladi Kosova Vesna Mikić je na svom Fejsbuk nalogu 24. marta ove godine napisala:

„Na današnji dan, pre tačno 20 godina, nad jednom suverenom zemljom koja se deceniju unazad borila protiv albanskog terorizma u okviru svojih granica, izvršen je namerno planiran genocid od strane NATO alijanse“, navela je Mikićeva.

Dan posle ove objave, premijer Kosova Ramuš Haradinaj smenio je Vesnu Mikić sa mesta zamenice ministra pravde, navodeći da u kosovskoj vladi i kosovskim institucijama "nema mesta za pojedince, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, koji mogu da omalovažavaju zajedničke evroatlantske vrednosti".

Međutim, sličan stav o NATO bombardovanju Jugoslavije izneo je i ministar za lokalnu samoupravu u Vladi Kosova Ivan Todosijević u Zvečanu, na obeležavanju 20 godina od NATO bombardovanja, ali on za razliku od Vesne Mikić nije smenjen.

“Povod za agresiju na našu zemlju bila je takozvana humanitarna katastrofa na prostoru Kosova i Metohije, izmišljeni Račak, a upravo su ti šiptarski teroristi koji su sve to izmislili, činili najveća zlodela na Kosovu i Metohiji, za koja niko do dan danas nije odgovarao. Činili su zločine pre NATO agresije, ubijali dobre srpske domaćine na svom random mestu. Svoj krvavi pir nastavili su i tokom agresije, a nakon toga i dolaskom takozvane mirovne misije na Kosovu i Metohiji", rekao je Todosijević.

Advokat Edvard Gaši za Glas Amerike kaže da u ovom slučaju postoje elementi diskriminacije, jer je premijer Kosova nejednako postupio prema Vesni Mikić u odnosu na Ivana Todosijevića. Međutim, Gaši smatra da je premijer Kosova zapravo diskriminaciju počinio time što je uopšte smenio Vesnu Mikić jer, kako kaže, u demokratskom društvu svako ima pravo na svoje mišljenje. On smatra da bi premijer trebalo da koriguje svoj postupak.

„Ima jedan aršin kada je u pitanju neopravdano sankcionisanje - treba ispraviti grešku prema jednom licu koje je sankcionisano, a ne sankcionisati druge zbog sličnog ili istog mišljenja. Znači političari treba da budu odmereni i da saniraju posledice neodmerenih postupaka. Prema tom aršinu, svako može da bude smenjen sa bilo kog mesta zato što je javno izneo mišljenje. Pa na šta to liči“, pita Gaši.

Zašto je premijer Kosova nejednako postupio prema članovima Vlade na čijem je čelu Vesni Mikić i Ivanu Todosijeviću i time možda prekršio zakon protiv diskriminacije i član 24. Ustava Kosova, koji se odnosi na diskriminaciju juče u Vladi Kosova nismo uspeli da saznamo, jer se premijer Ramuš Haradinaj nalazi u Sjedinjenim Američkim državama.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023