Vesti
Drugi pišu

Bela knjiga: Komanda zone “Šalja” OVK odgovorna za ubistvo Kneževića

U dokumentima Jedinice za nestala lica UNMIK-a za nestanak Ljubomira Kneževića, novinara prištinskog “Jedinstva” i dopisnika “Politike”, sa sumnjom za umešanost u zločin pominju se dve osobe: B. S. i M. S, “očigledno povezane sa OVK”.
Bela knjiga: Komanda zone “Šalja” OVK odgovorna za ubistvo Kneževića
Ljubomir Knežević (Foto UNS)

U policijskom dosijeu UNMIK-a dodatno se sugeriše još devetoro mogućih osumnjičenih, koje je u zahtevu za proširenje istrage navela advokatkinja Stoja Đuričić, a koja je zastupala oštećene u procesu protiv bivšeg komandanta OVK Ganija Imerija iz Vučitrna. Ipak, ni u ovim spisima UNMIK-a nema podataka o pokušaju policije da pronađe te osobe i sa njima razgovora.

- UNMIK nije uradio ništa da sprovede istragu, sa zabrinutošću konstatuje Savetodavna komsija za ljudska prava koja takođe postoji u okviru UNMIK-a, u mišljenju od 14. februara 2014. godine dostavljenom Ljubomirovom sinu Goranu.

Komisija preporučuje UNMIK-u da traži od EULEKS-a i drugih nadležnih organa da se krivična istraga nastavi, a porodice dočekaju pravdu. To je bio prvi i poslednji put da je, 15 godina posle nestanka, porodica Knežević čula za istragu.

Prethodno, porodica Ljubomira Kneževića nezvanično je dobila informaciju da je njihov otac i suprug držan u logoru Ćićevac, ali osim toga ništa više. Podaci srpskih službi bezbednosti iz Bele knjige povezuju trojicu iz vrha komande operativne zone “Šalja” OVK (predeo Kosovske Mitrovice, Vučitrna, Obilića, Zubinog Potoka i Leposavića) sa nestankom, ali i kako tvrde, ubistvom Ljubomira Kneževića. U ovoj zoni komandovao je i Gani Imeri.

Za kidnapovanje Kneževića u Beloj knjizi Vlade Srbije "Albanski terorizam i organizovani kriminal na Kosovu i Metohiji" iz septembra 2003. godine sumnjiče se Hisni Ahmeti zvani His, Met i Bekim Šuti zvani Niku.

Bekim Šuti bio je komandant specijalne jedinice od 40 članova, za koju se kaže da je kidnapovala našeg kolegu.

- Knežević je odveden u štab u selu Ošljani gde je mučen, a potom i ubijen – navodi se u Beloj knjizi.

Hisni Ahmeti je bio “deo grupe koja je na sitničkom mostu u Vučitrnu kidnapovala Kneževića, koji je nakon višednevnog fizičkog zlostavljanja ubijen”. Met Šuti se takođe navodi kao učesnik u krivičnom delu.

Sva trojica su se po dolasku međunarodnih snaga preselila u vrh komande Kosovskog zaštitnog korpusa. Prema saznanjima UNS-a, nikada nisu ispitivani.

Slobodan Milošević, bivši predsednik Jugoslavije, unakrsno ispitujući svedoka, kosovskog Albanca, pred Tribunalom u Hagu upitao je za ubistvo Kneževića.

Tragajući za izvorom ove informacije, UNS se obratio Udruženju građana “Sloboda” koje je bilo aktivno uključeno u odbranu Slobodana Miloševića i koja raspolaže dokumentacijom odbrane iz Haga.

Ipak, oni u arhivi nemaju podatak kakve se činjenice kriju iza Miloševićevog pitanja. Kažu “bivši predsednik je dobijao informacije sa raznih strana”.

Kada je nestao, Ljubomir Knežević je imao 60 godina i već je imao unuke. Na Đurđevdan, 6. maja 1999. otišao je na slavu porodice Laketić koja je živela tri kilometra od centra grada, u blizini železničke stanice. Otišao je i da bi napisao novinarski tekst. Knežević je kući pešice krenuo oko 6 popodne i od tada mu se gubi svaki trag. UNMIK policija nije ni pokušala da razgovara sa Laketićima.

- Pošto su ga poslednji videli živog, mogli su barem da kažu kojim putem je Knežević išao. To bi pomoglo da se utvrdi gde se dogodila navodna otmica i ukaže na druge potencijalne svedoke – ističe Savetodavna komsija za ljudska prava UNMIK-a. Ali, niko nije pitao.

U godišnjem izveštaju policije UNMIK za 2000. godinu, navodi se da je do kraja te godine UNMIK policija imala potpunu istražnu vlast u regionu Mitrovice.

- Očgledan izostanak bilo kakve hitne reakcije policije UNMIK-a i adekvatnih radnji u kasnijim fazama mogao je da ukaže počiniocima da nadležni organi nisu mogli ili nisu bili voljni da istraže takva krivična dela. Takav stav nadležnih organa prema najozbiljnijim zločinima u bilo kom društvu, a naročito u okolnostima nakon sukoba, neminovno stvara kulturu nekažnjivosti među počiniocima zločina i može samo da dovede do pogoršanja situacije. Problemi sa kojima se UNMIK susreo na početku svoje misije, ne opravdavaju takvu neaktivnost – još jedan je od zaključaka Savetodavne komisije za ljudska prava UNMIK-a.

Misija EULEKS, koja je preuzela istagu svih krivičnih dela, devet godina svog mandata tvrdila je da nema nikakvih informacija o kidnapovanju Ljubomira Kneževića.

UNS je još došao do saznanja da se ovaj predmet nalazio u sudu u Mitrovici i to predočio EULEKS-u.

Posle toga, EULEKS je obavestio UNS da su odluke iz UNMIK-a koje se odnose na slučaj Knežević prosleđene toj misiji i drugim nadležnim vlastima 2014. godine sa zahtevom da se preduzmu svi mogući koraci kako bi se osigurao nastavak istrage.

EULEKS je UNS-u još obrazložio da UNMIK dokumentaciju iz istrage “nikada nije zvanično ’preneo’ tužiteljima EULEKS-a, već samo kopiju mišljenja Savetodavne komisije”.

Od 2014. godine, zbog promene nadležnosti, novi predmeti ustupani lokalnom tužilaštvu, stoji u dopisu EULEKS-a UNS-u.

Slučaj kidnapovanja Ljubomira Kneževića sada je u Specijalnom tužilaštvu Kosova. Njegovu porodicu i dalje niko ne kontaktira.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023