Vesti
Drugi pišu

Agencija za borbu protiv korupcije Kosova pokrenula postupke protiv funkcionera Srpske liste

Agencija za borbu protiv korupcije Kosova je pokrenula istražni postupak protiv funkcionera iz redova Srpske liste, vodeće partije kosovskih Srba, koja ima podršku zvaničnog Beograda.
Agencija za borbu protiv korupcije Kosova pokrenula postupke protiv funkcionera Srpske liste
Zvaničnici Srpske liste u Severnoj Mitrovici, 21. juna 2020. godine (Foto Radio Slobodna Evropa, Maja Fićović)

Razlog za pokretanje postupaka je što funkcioneri Srpske liste, koji su na raznim pozicijama na centralnom i lokalnom nivou u kosovskim institucijama, nisu redovno prijavljivali svoju imovinu ili primanja koja ostvaruju, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) danas iz Agencije za borbu protiv korupcije.

Postupak je pokrenut protiv predsednika Srpske liste Gorana Rakića, zamenika predsednika Skupštine Kosova iz redova Srpske liste Slavka Simića, šefa poslaničke grupe Srpske liste u Skupštini Kosova Igora Simića, poslanika Zorana Mojsilovića i Verice Ćeranić, bivšeg poslanika Ivana Todosijevića, gradonačelnika Severne Mitrovice Milana Radojevića, gradonačelnika Leposavića Zorana Todića, odbornika u Skupštini opštine Severna Mitrovica Aleksandra Spirića.

Takođe, kosovska Agencija za borbu protiv korupcije je pokrenula istražni postupak protiv Zlatka Minića, Miodraga Ralića, Veroljuba Stankovića, Milorada Jovanovića, Milana Ivanovića, Srđana Nikolića.

Iz Agencije napominju da se preduzimaju sve istražne radnje oko prikupljanja i analiziranja relevantne dokumentacije.

U slučaju Ljubinka Karadžića, bivšeg poslanika u Skupštini Kosova i zamenika gradonačelnika u opštini Gračanica kod Prištine, Osnovno Tužilaštvo u Prištini je obustavilo istragu. Karadžić je u srpskom sistemu bio predsednik Privremenog opštinskog organa Priština.

U slučaju bivšeg predsednika opštine Štrpce Bratislava Nikolića, Osnovno Tužilaštvo u Prištini je odbacilo krivičnu prijavu Agencije. Nikolić je i koordinator privremenog opštinskog organa Štrpce po srpskom sistemu. Uhapšen je krajem decembra prošle godine zbog nelegalnog izdavanja dozvola za gradnju na Brezovici, nakon čega mu je određen jednomesečni pritvor.

RSE je avgusta prošle godine pisao o "duplim platama" jer većina funkcionera Srpske liste ima bar po jedno radno mesto u kosovskom i srpskom sistemu.

Ova partija je osnovana 2013. godine uz podršku Beograda i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Iako funkcionere Srpske liste zakon obavezuje da prijavljuju sva primanja i kosovskoj i srpskoj Agenciji za borbu protiv korupcije, oni to rade selektivno.

Koje duple funkcije obavljaju funkcioneri Srpske liste?

Predsednik Srpske liste Goran Rakić kosovskoj Agenciji za borbu protiv korupcije nije prijavio da u okviru srpskog sistema obavlja još dve funkcije.

On je direktor Javnog komunalnog preduzeća u Severnoj Mitrovici “Standard”, te asistent u nastavi na Visokoj ekonomskoj školi strukovnih studija u Peći, koja funkcioniše u srpskom sistemu i koja je izmeštena u Leposaviću, opštini sa srpskom većinom na severu Kosova.

Za ove dve pozicije Rakić je plaćen sa oko 92.000 dinara, odnosno oko 750 evra.

Rakić ni srpskoj agenciji nije prijavio primanja koja ostvaruje u kosovskim institucijama.

Igor Simić je poslanik u Skupštini Kosova, ali dobija prihode i za funkcije po srpskom sistemu, iz Penzijsko-invalidskog osiguranja i sa Ekonomskog fakulteta u Severnoj Mitrovici.

Zoran Todić je gradonačelnik Leposavića po kosovskom sistemu i predsednik opštine Leposavić po srpskom sistemu.

Milan Radojević je gradonačelnik Severne Mitrovice za šta dobija platu iz budžeta Vlade Kosova, ali i direktor srpskog Fonda penzijsko i invalidskog osiguranja u Severnoj Mitrovici.

Slična situacija je i sa ostalim funkcionerima Srpske liste, odnosno većina njih obavlja funkcije u kosovskom i srpskom sistemu što ne prijavljuju Agenciji za borbu protiv korupcije Kosova, odnosno Agenciji za sprečavanje korupcije Srbije.



Ostale vesti

Mirno je dok crkva gori

Jedna lažna vest objavljena na javnom servisu RTK zauvek je promenila život i nasleđe KiM. Devetnaest ubijenih, uništeno 39 crkava i manastira, 4.000 proteranih Srba, Roma, Aškalija…

  • 18.03.2023
ARD: Zapadne firme finansiraju antizapadne medije u Srbiji
Mnogi srpski mediji neumorno šire rusku verziju o ratu u Ukrajini i huškaju protiv Evropske unije i Zapada, a upravo zapadna preduzeća u Srbiji, među kojima su i nemačka, finansiraju takve medije milionima evra kroz oglašavanje, ocenjuje nemačka javna televizija ARD.
  • 15.03.2023
Nedovoljan broj notara u opštinama na Kosovu

Broj javnih beležnika na Kosovu je nedovoljan pokazuju podaci Ministarstva pravde Kosova a sa tim se slažu i oni koji obavljaju ovaj posao, ali o tome nisu želeli da govore zvanično. U čak šesnaest opština javni beležnici ne postoje, pokazuju podaci ministarstva.

  • 10.03.2023
Nemačka štampa: Srbija se faktički pomirila sa postojanjem Kosova
Štampa na nemačkom jeziku mahom vidi načelni dogovor Beograda i Prištine kao faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i navodi da još nije sigurno da će Vučić stvar sprovesti do kraja, prenosi Dojče vele.
  • 01.03.2023
Dobro došli u slobodno pozorište
Razgovaralo se te davne 2010. u restoranu „Ćao” nadomak Prištine. Sastala su se dva direktora jednog pozorišta – jedan u gradu, drugi u getu, jedan izbeglica sa radnim knjižicama u kutiji cipela, drugi u zgradi u centru Prištine,  jedan igra u srušenim domovima kulture i traži publiku, drugi urban sa rešenim statusom. U razgovoru se dogodila eksplozija razumevanja, a Jeton Neziraj, mladi reditelj, pisac i direktor rodom iz Кačanika, otvorio je široka vrata na srpskim pozorištima i javnom životu.
  • 26.02.2023
Na šta mislimo kada kažemo Zajednica srpskih opština?

Definisana kao obaveza iz Briselskog sporazuma, Zajednica srpskih opština na Kosovu još uvek nije formirana, a zvanični Beograd kaže da je „uslov svih uslova“ za dalje pregovore sa Prištinom. Druga strana, pak, poručuje da ovakva asocijacija nije u skladu sa Ustavom Kosova, naziva je „novom Republikom Srpskom“ i tvrdi da se ovo pitanje može rešiti tek konačnim sporazumom koji bi podrazumevao međusobno priznanje. Šta o zajednici, čiji je i naziv predmet rasprava, zaista piše u dokumentima koji su Beograd i Priština već potpisali, a šta u predlozima trećih strana?

  • 25.02.2023