Nasilje u porodici, pravo na pravičan postupak i suđenja u oblastima ekonomsko-socijalnih prava, direktna podrška žrtvama diskriminacije, torture i trgovine ljudima samo su neke od oblasti koje poslednjih godina pred sudove dovode veliki broj ljudi na Kosovu. Neki od njih, nažalost, finansijski ne mogu da priušte sebi zaštitu prava koja im po zakonu pripadaju. Jedan od takvih je Šaip Ramić iz Čaglavice kod Prištine.
"Obratio sam se Kancelariji za besplatnu pravnu pomoć u Gračanici jer mi je trebala neka molba. Možda sam mogao i ja da pokušam da je napišem, ali je morala da se napiše drugačije, stručno. To što su mi izašli u susret je za mene i moju porodicu mnogo značilo. Nadam se da će nastaviti da pomažu ljudima. Ko zna koliko bi mi novca za to tražio neki advokat", kazao je Ramić.
Kancelarija za besplatnu pravnu pomoć u Gračanici pokriva sve pravne oblasti, građansko, krivično, upravno i prekršajno pravo. Šef ove kancelarije Bojan Stojanović kaže da im se godišnje oko 200 lica obrati za pomoć.
"Ljudi najčešće traže pomoć u oblasti građanskog i upravnog prava. Tu su i pitanja vezana za privatizaciju, ekonomsko-pravni sporovi i socijalna pitanja. Krivičnih sporova imamo malo manje", rekao je za KIM radio Stojanović.
Specifična za srpsku zajednicu na Kosovu je potreba za pravnicima koji se bave problemima Srpske pravoslavne crkve i savetovanjem srpskih poslanika u Skupštini Kosova.
Opština Gračanica direktno ne finansira besplatnu pravnu pomoć ali je pre četiri godine, zajedno sa resornim ministarstvom, zahvaljujući podršci Programa za razvoj Ujedinjenih nacija, učestvovala u otvaranju Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć koja se nalazi u centru Gračanice.
"U ovoj kancelariji svi koji ispunjavaju određene uslove mogu da dobiju besplatnu pravnu pomoć. Njena vrata su otvorena ne samo stanovnicima naše opštine, već svim ljudima koji u nju dođu i zatrže asistenciju. Smatramo da je njen rad izuzetno bitan za ljude ovde", naveo je zamenik predsednika Opštine Gračanica Igor Aritonović.
Na teritoriji ove opštine funkcioniše i Kancelarija za vezu sa sudovima, koja se ne bavi direktno pružanjem besplatne pravne pomoći, već za primarni cilj ima olakšavanje komunikacije građana sa sudovima u Prištini.
"Činjenica je da i dalje mnogi ljudi ne mogu sami da odu u Prištinu i tamo zatraže pravnu pomoć, ili da prisustvuju ročištima. Zato postoji ta kancelarija sa kojom takođe dobro sarađujemo", dodao je Aritonović.
Delokrug rada pružalaca pravne pomoći je veliki. Nekada se sve završi na nivou pružanja neophodne informacije ili pravnog saveta. U drugim slučajvima se pišu pravni podnesci ili vrše zastupanja pred sudovima. I pored dobre volje pružalaca ovakvih usluga, sprovođenje u delo njihovih napora ne ide uvek glatko.
"Nemamo dobar PR, vrlo često stranke ne znaju čime se mi tačno bavimo. Nije im do kraja jasna naša uloga i to ponekad stvara barijere u odnosu sa njima", kazao je Bekim Bljakaj iz kosovskog Fonda za humanitarno pravo.
"Sve te kancelarije za pružanje besplatne pravne pomoći postoje bez većeg uticaja i vidljivijeg efekta rada. Prvenstveni problem je njihovo svakodnevno suočavanje sa neefikasnim pravosuđem i etničkim pristupom u rešavanju pravnih pitanja", smatra izvršni direktor NVO "Centar za mir i toleranciju" Nenad Maksimović.
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći usvojen je na Kosovu krajem februara 2012 godine. Prema njegovom finansijskom kriterijumu, pravna pomoć se deli na primarnu i sekundarnu. Da bi je neko dobio, mora ostvarivati socijalnu pomoć, odnosno, ukupni mesečni prihodi tog lica mora biti manji od prosečnog porodičnog prihoda.
Izuzetno, u hitnom slučaju, neposredna besplatna pravna pomoć pruža se svim licima koje je uhapsila ili zadržala policija, nezavisno od napred navedenih kriterijuma.