Zbog podela koje više nisu mogle da se kriju od javnosti, glavni odbor partije je sredinom decembra 2017. na zahtev više od dve trećine članova odlučio da organizuje izbor predsednika.
Frakcije unutar Samoopredeljenja su postale lako uočljive kada je u javnost procurela telefonska komunikacija jednog dela bivših čelnika, u kojoj se Kurti naziva pogrdnim imenima.
Uslovna kazna za Kurtija i ostale
Već narednog dana Osnovni sud u Prištini je osudio četiri poslanika Samoopredeljenja zbog aktiviranja suzavca u Skupštini Kosova.
Aljbin Kurti, Aljbuljena Hadžiju i Donika Kadaj-Bujupi su osuđeni na po godinu i po zbog upotrebe oružja i ometanja službenog lica u vršenju dužnosti.
Faton Topali je osuđen na godinu i dva meseca zbog istih krivičnih dela.
Kazne su izrečene uslovno, a osuđenima je zaprećeno da će ukoliko ponove krivično delo unutar dve godine morati da izdrže kaznu u zatvoru.
Poslanici Samoopredeljenja su optuženi i osuđeni zbog bacanja suzavca u Skupštini Kosova radi sprečavanja ratifikacije sporazuma o razgraničenju sa Crnom Gorom i formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom.
Povratak na čelo Samopredeljenja
Partija je nastavila da se osipa, pa je ubrzo i njen drugi potpredsednik i poslanik Samopredeljenja u Skupštini Kosova Dardan Sejdiju podneo ostavku na sve funkcije u stranci.
Ipak, sve to nije sprečilo Aljbina Kurtija da početkom treće dekade januara trijumfuje na partijskim izborima rezultatom karakterističnim za one u Severnoj Koreji. Naime, on je za predsednika Samopredeljenja izabran sa 98,82 odsto glasova. Protiv njegovog izbora je glasalo 0,57 odsto, dok je nevažeće bilo 0,26 odsto glasova.
Izborna komisija je nakon prebrojavanja glasova saopštila da je na izborima za predsednika Samoopredeljenja zabeleženo rekordno učešće članova stranke.
Podela partije
Poslanici Samoopredeljenja, njih 12, predali su zahtev skupštinskoj administraciji za formiranje nove poslaničke grupe pod nazivom Grupa nezavisnih poslanika na čelu sa Dardanom Sejdijuom 14. marta 2018.
Prethodno je tu partiju napustio i gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti.
U međuvremenu se u vladajuću Alijansu za budućnost Kosova vratila njena bivša članica Donika Kadaj-Bujupi koja je jedno vreme provela u Samoopredeljenju.
Podsetimo, do raskola je došlo nakon što je ova partija na prevremenim parlamentarnim izborima održanim 2017. osvojila najveći broj poslaničkih mesta u Skupštini Kosova - ukupno 32.
Brisel traži formiranje ZSO, Samoopredeljenje da Kurti vodi dijalog
"Od početka smo jasni prema obema stranama - sporazum o ZSO treba da se ostvari bez kašnjenja", kazala je krajem te zime portparolka visoke predstavnice EU (Federike Mogerini) Maja Kocijančič.
Ali, Samopredeljenje ne samo da je osporavalo ZSO, već je u tom periodu u pitanje dovodilo i sam dijalog Prištine i Beograda.
Poslanik Samoopredeljenja Dželjalj Svečlja je kazao da bi ta partija prihvatila da učestvuje u dijalogu jedino ako se postigne nacionalni konsenzus o tome i formira komisija koja bi istražila dotadašnji proces.
"Ukoliko se ispune ovi uslovi, onda bi Samoopredeljenje bilo spremno, ali da taj proces pregovora ili sam dijalog vodi Aljbin Kurti. Mi, pre svega, moramo da imamo i unutrašnji dijalog o dijalogu, kako bi znali o čemu treba da pregovaramo sa Srbijom, a o čemu ne", naveo je on.
Svečlja je dodao da kosovska strana nije bila ravnopravna u dotadašnjem procesu dijaloga, te da je on "ugrozio suverenitet zemlje".
Uprkos suzavcu konačno usvojen Sporazum o razgraničenju sa Crnom Gorom
Skupština Kosova je konačno 21. marta usvojila Sporazum o razgraničenju Kosova i Crne Gore i to nakon četiri pokušaja poslanika Samoopredeljenja da spreče njegovo usvajanje upotrebom suzavca. Za sporazum je na kraju glasalo 80 poslanika, a 11 je bilo protiv.
Predsednik Samoopredeljenja Aljbin Kurti je naveo da se tih 80 poslanika Skupštine Kosova pridružilo prevari predsednika Kosova Hašima Tačija i dodao da je većina poslanika njegove partije privedena ili nepravedno izbačena sa sednice.
Epilog prekida sednice i nereda je hapšenje pet poslanika Samoopredeljenja nakon trećeg bacanja suzavca, kao i još dvojice nakon četvrtog.
Posle četiri korišćenja suzavca i toliko prekida zasedanja, poslanici Samoopredeljenja koji nisu uhapšeni su napustili skupštinsku salu na zahtev obezbeđenja. U sali je tokom glasanja ostao samo Gljauk Konjfuca.
PROČITAJTE JOŠ:
Tako je govorio Kurti: Hronologija jednog protivljenja
Sezona suzavca: Zajednica ne prolazi
ZSO kao povod za unutrašnju političku borbu kosovskih Albanaca
Kako je osumnjičeni za upotrebu oružja postao najpopularniji političar na Kosovu
Zašto je Aljbin stavio kravatu?
Policija Kosova je prethodno potvrdila da je poslanike privela na osnovu naloga tužilaštva, iako su privedeni tvrdili da ih hapse po naredbi Kadrija Veseljija.
Takođe, iz policije je saopšteno da su još trojicu poslanika Samoopredeljenja priveli naknadno, jer su bacali kamenje u pravcu Skupštine Kosova.
Prethodnog dana je Skupština Kosova više od osam sati raspravljala o demarkaciji, ali na kraju nije bilo kvoruma za glasanje, pa je ono odloženo za 21. mart.
Nakon posete zamenika državnog sekretara SAD Vesa Mičela Kosovu polovinom tog meseca vladajuća većina u Prištini je počela da ulaže sve napore da obezbedi dvotrećinsku većinu neophodnu za ratifikaciju Sporazuma o demarkaciji, a najviše nade su polagali u deo poslanika koji se otcepio od opozicionog Samoopredeljenja.
"Srbija ostaje problem Balkana" i "rusizacija bosnizacije"
Izlaskom Srpske liste iz vladajuće koalicije zbog incidenta 26. marta u Mitrovačkom dvoru u Severnoj Mitrovici prilikom koga je uhapšen Marko Đurić i povređeno više ljudi, Haradinajeva vlada je izgubila većinu u Skupštini Kosova.
Zanimljivo da je konačnu odluku o tome saopštio na konferenciji za novinare u Beogradu Dalibor Jevtić, dotadašnji potpredsednik Vlade Kosova.
Jevtić je dodao da je odluka doneta jednoglasno i da je ona saopštena predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji se sa njom složio i podržao je.
Predsednik Srpske liste Goran Rakić je tom prilikom najavio da će na petogodišnjicu od potpisivanja Briselskog sporazuma biti formirana Zajednica srpskih opština.
U Prištini je kosovski premijer Ramuš Haradinaj, međutim, tvrdio da nema nameru da podnese ostavku, te da planira da nastavi dalji rad.
Aljbin Kurti je pozvao je vladu da umesto što moli Srpsku listu da se vrati, da njihove ministre zameni "onim Srbima koji su priznali Kosovo" i dodao da je Srpska lista rezultat šestogodišnjeg briselskog dijaloga Kosova i Srbije, koji je, kako je kazao, "bio asimetričan".
"Zajednica (srpskih opština) je rasistička, antidemokratska, mrtva i ne treba je oživeti, već da je treba proslediti Venecijanskoj komisiji na ocenjivanje", rekao je Kurti.
On je početkom aprila izjavio da prioritet Kosova treba da bude ujedinjenje Mitrovice a ne stolica u UN, čemu se ne protivi, ali, kako je naveo, Mitrovica se ne može zameniti stolicom u UN.
"Beograd jasno želi bosnizaciju Kosova, teritorijalnu razmenu, (ZSO je) eufimizam za podelu Kosova i to je sredstvo za bosnizaciju Kosova. Bosnizacija Bosne se desila u cilju podele, što je tražio i uradio Milošević. To se traži i na Kosovu. Traži se podela, kako bi se desila bosnizacija. S druge strane, još jedan drugi faktor, Moskva, želi rusizaciju bosnizacije, a to je sada uradila sa Republikom Srpskom u Bosni. Mi ćemo to sprečiti", kazao je Kurti.
Lider Samoopredeljenja je krajem istog meseca konstatovao da vlada Ramuša Haradinaja nema većinu, da je "već pala" i da je pitanje vremena kada će biti raspisani vanredni parlamentarni izbori.
Kurti je Srbiju označio kao najveći problem, a govoreći o rešenju kosovskog pitanja i očekivanjima Beograda, kazao je da "Beograd žuri da do rešenja za Kosovo dođe što pre jer je predsednik Kosova (Hašim) Tači veoma slab i u velikom strahu od Specijalnog suda".
On je tada smatrao da međunarodnoj zajednici treba objasniti da "postoje mogućnosti i potrebe da se formira balkanski savez između Bošnjaka, Albanaca, zašto ne Crnogorci, Makedonci i Hrvati".
"Srbija ostaje problem Balkana ne samo u ovom, već i u narednim vekovima", rekao je Kurti.
Opozicija ne želi da Tači pregovara sa Srbijom
Opozicione stranke na Kosovu uslovile su učešće u grupi za pregovore sa Srbijom povlačenjem Hašima Tačija sa čela delegacije Kosova u tom procesu.
Poslanik Samoopredelenja Dželjalj Svečlja je istakao da "predsedniku Tačiju ne pripada da vodi dijalog".
Prema njegovim rečima, nastavku pregovora treba da prethodi unutrašnji dijalog političkih snaga Kosova kako bi se usaglasio jasan okvir tog procesa.
On je ponovio stav Samoopredelenja koji je ranije izrekao predsednik te stranke Aljbin Kurtija da tome treba da prethodi i dijalog sa zajednicama koje žive na Kosovu, "što bi garantovalo sigurnu budućnost srpske zajednice".
Kosovska opozicija se krajem jula 2018. nije odazvala pozivu predsednika Skupštine Kosova na sastanak na kojem je planirano postizanje konsenzusa o dijalogu sa Srbijom.
Lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti je na Fejsbuku predstavio pet tačaka o dijalogu u Skupštini Kosova i dodao da je predsednik Tači bez mandata Skupštine počeo novi dijalog sa Srbijom.
Po njegovim rečima, nije trebalo žuriti u novi dijalog sa Srbijom bez razmotranja prethodnog procesa, kao i sprovođenja sporazuma postignutih u periodu 2011-17.
On je dodao i da "Srbija duguje Kosovu" i da Skupština Kosova najpre treba da usvoji zahteve Kosova prema Srbiji.
Na letnju pauzu bez odluke u Skupštini Kosova
Zbog nedostatka kvoruma i bez ikakvog epiloga parlament u Prištini je 30. jula završio dvodnevnu raspravu o tada dugo očekivanoj i najavljivanoj "finalnoj" fazi dijaloga između Beograda i Prištine.
Poslanici su skoro 10 sati raspravljali o nacrtu rezolucije koju je predložila Socijaldemokratske partija formirana od strane bivših poslanika Samoopredeljenja. Poslanici SDP-a su se u njenom nacrtu založili da parlament preuzme proces dijaloga i da se ne dozvoli da predsednik Kosova Hašim Tači vodi dijalog. Ipak, ona nije usvojena.
Iz Samoopredeljenja su optužili nekadašnje partijske kolege da predlogom rezolucije prihvataju sve postignute sporazume.
"Znam da ste se mnogo promenili, jer niste deo Samoopredeljenja. Ali ne bih verovao da ćete predstaviti tekst kao da nikada niste bili deo Samoopredeljenja. Pozivam vas da povučete ovu rezoluciju, da govorimo iskreno i da ne podržavamo ovako štetan proces", rekao je Ljiburn Aljiu u ime partije Aljbina Kurtija.
Već narednog dana su poslanici Skupštine Kosova otišli na letnju pauzu.
Sedmi nastavak analize političkog delovanja Aljbina Kurtija čitajte na portalu radiokim.net u rubrici "Analiza" u nedelju, 2. aprila.