Ankete iz tog perioda su pokazivale da Samoopredeljenje ima 45 odsto podrške, dok je sa oko 20 drugoplasirana bila Demokratska partija Kosova (DPK). Poznavaoci prilika su prognozirali Kurtijevu sigurnu pobedu, ali su isticali da je pitanje hoće li imati dovoljno glasova da sam formira vladu.
„Ljudi na Kosovu misle da je, ukoliko oni (Samoopredeljenje) nemaju većinu, mogući partner Ramuš Haradinaj koji hoće da postane predsednik Kosova“, tvrdio je analitičar iz Prištine Ron Đinovci.
Upitno je bilo i da li uslovna kazna iz 2018. godine zbog bacanja suzavca u parlamentu može sprečiti Kurtijevu kandidaturu, ali je kasnije ustanovljeno da on ipak može biti premijer.
„Dokle god ljudi vide da institucije i druge partije pokušavaju da ga (Kurtija) zaustave, oni će još više osećati da moraju glasati za njega. Ukoliko to urade, Aljbin Kurti će ponovo biti premijer sa još više glasova. To je kao začarani krug, šta god urade - ide u korist Aljbina Kurtija“, ocenio je Đinovci.
Izbori su usledili nakon što je Ustavni sud Kosova doneo odluku kojom je presudni glas za formiranje vlade Avdulaha Hotija proglasio nevažećim jer je za nju glasao poslanik Etem Arifi koji je pravosnažno osuđen u prethodne tri godine.
Kurti je izbore nazvao referendumskim, navodeći na svom Fejsbuk profilu da se „posle sedam meseci pokazalo ono što se znalo od početka“.
„Izgubili smo mnogo godina, a ne samo meseci. Ovi izbori nisu preuranjeni, već su odloženi. Ovi izbori su referendum, 14. februara je loša politika pred narodnim sudom. Rad, obrazovanje, pravda i zdravlje, to je ono što građani žele, a 14. februara slavimo praznik srca (Valentinovo) kao proslavu demokratije“, napisao je on u svojoj objavi.
Vjosa Osmani na zajedničkoj listi sa Samoopredeljenjem
Pokret Samoopredeljenje je sredinom januara 2021, shodno ranijim najavama, saopštio da će na svoju izbornu listu za predstojeće izbore uvrstiti i građansku inicijativu VD predsednice Kosova Vjose Osmani.
Vjosa Osmani i Aljbin Kurti su u holu Skupštine Kosova potpisali sporazum kojim je formalizovana kandidatura Osmanijeve za predsednicu, te Kurtija za premijera.
VD predsednice je prethodno izjavila da nakon što administracija predsednika SAD Džoa Bajdena dođe na vlast, u Prištini treba da insistiraju na razmatranju i preispitivanju sporazuma sa Beogradom (Vašingtonski sporazum), potpisanog za vreme vladavine Donalda Trampa.
Osim sumnje u tačku sporazuma o Gazivodama, Osmanijeva se osvrnula i na moguće preispitivanje sporazuma potpisanog sa Beogradom 2015. godine o uspostavljanju Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO) i ustvrdila da će taj dokument, koji je potpisao bivši premijer Isa Mustafa, „Kosovo učiniti disfunkcionalnim“.
„Uverena sam da je u interesu ove administracije da održi Kosovo funkcionalnim“, rekla je tada Vjosa Osmani koja je obavljala dužnost predsednice Kosova nakon što je Hašim Tači podneo ostavku zbog optužnice Specijalnog suda.
Kurti ne može da se kandiduje za poslanika
Na isteku treće nedelje januara je Centralna izborna komisija (CIK) Kosova potvrdila da Aljbinu Kurtiju neće biti dozvoljeno da se kandiduje za poslanika u Skupštini Kosova.
Kurti je osuđen u januaru 2018. u vezi sa događajima u Skupštini Kosova iz 2015. godine za dva krivična dela: upotreba oružja ili opasnih sredstava i ometanje službenog lica u vršenju dužnosti.
Na osnovu odluke Sudskog saveta Kosova, osim njega, evidentirano je još 46 kandidata koji su u tom trenutku imali problema sa zakonom.
PROČITAJTE JOŠ:
Međutim, Kurti je izjavio da izborna lista kandidata za poslanike njegove stranke ostaje onakva kakva je i predata, sa njim na čelu.
On je, u svom tumačenju novonastalih političkih prilika na Kosovu, pomenuo sastanak bivšeg kosovskog predsednika Hašima Tačija sa bivšim američkim izaslanikom za dijalog Prištine i Beograda Ričardom Grenelom. Insistirajući na činjenici da su Tači i Grenel bivši, Kurti je rekao da više nema mesta uticaju njihove politike, da su okolnosti nove i da kosovske institucije „treba ažurirati“ u skladu sa tim.
„Predali smo spisak shodno zahtevu i to je naša lista. Pre godinu dana, bivši ambasador Grenel bio je na večeri sa bivšim predsednikom (Tačijem), ali to je prošla godina i mislim da institucije treba da se ažuriraju u novim okolnostima na izborima 14. februara koji su izazvali entuzijazam za masovno učešće građana bez presedana“, naveo je on.
„Nosilac sam liste koja striktno poštuje Ustav i zakone koji štite prava svih nas“, dodao je Kurti.
Poziv SAD da kandidati na izborima poštuju odluke suda
Američki ambasador na Kosovu Filip Kosnet javno je pozvao sve kandidate za poslanike Skupštine Kosova čiju kandidaturu CIK nije potvrdila da poštuju odluke pravosuđnih organa.
„Mislim da za sve potencijalne kandidate koji nisu potvrđeni postoji postupak za žalbe. Postoji odluka i moramo je poštovati. Ambasada, moja vlada, često je zauzimala stav da je neophodno i važno poštovati pravosudni sistem, poštovati sudove, bez obzira da li nam se sviđaju odluke“, rekao je on.
Iz Samoopredeljenja su prethodno optužili predsednicu CIK Valjdetu Daku da namerno osporava nominaciju predsednika te partije Aljbina Kurtija na izbornoj listi za predstojeće prevremene parlamentarne izbore. Izbornom panelu za žalbe i predstavke ubrzo su uputili primedbu na odluku CIK-a koja nije potvrdila listu kandidata za poslanike tog političkog entiteta jer su u protekle tri godine bili krivično osuđivani.
Zabrana zabranu sustiže, ali...
Izborni panel za žalbe i predstavke (IPŽ) u Prištini je 26. januara 2021. zabranio učešće na izborima svim poslaničkim kandidatima koji su u protekle tri godine pravosnažno osuđivani na Kosovu, među kojima je bio i nosilac liste i kandidat za premijera Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti.
Prema odluci IPŽ-a, sa spiskova kandidata su izbrisani Aljbin Kurti, Aljbuljena Hadžiju, Ljiburn Aljiu, Bajram Mavrići i Ljabinote Demi-Murtezi i saopšteno da mogu biti zamenjeni drugim kandidatima.
PROČITAJTE JOŠ:
Ovu odluku je nekoliko dana kasnije potvrdio i Vrhovni sud Kosova, sa izuzetkom Aljiua i Demi-Murtezi kojima je dozvoljeno učešće u procesu.
Ipak, stručnjak za ustavno pravo Mazlum Baraljiu je podsetio u Ustavu Kosova ne postoji prepreka da Kurti bude izabran za premijera.
„Aljbina Kurtija njegova stranka ili njegova koalicija može da imenuje za premijera, a zatim i da bude izabran. Političke stranke se mogu obratiti Ustavnom sudu, ali mora postojati ustavna osnova, a Ustav ne utvrđuje bilo kakvu prepreku da Kurti bude imenovan i izabran za premijera Kosova“, zaključio je Baraljiu.
Kurti i Osmanijeva u Severnoj Mitrovici
Krajem januara su Aljbin Kurti i Vjosa Osmani posetili Severnu Mitrovicu. Oni su u severni ušli iz južnog dela grada, a navodno su bili u poseti albanskim porodicama u severnom delu Mitrovice.
To je najpre izazvalo negodovanje grupe Srba u tom gradu, a zatim pojavu brojnih pripadnika policijskih snaga na ulicama, posebno na mostu oko reke Ibar koji razdvaja grad na dva dela.
Reagujući na dolazak Kurtija i Osmanijeve u Severnu Mitrovicu sa naoružanom pratnjom, predsednik Srpske liste Goran Rakić je rekao da je u pitanju „apsolutno nedopustiva provokacija smišljena da se izazovu incidenti i nemiri“.
„To što su u svojoj pratnji imali ljude sa obeležjima OVK pokazuje neskrivenu nameru da se izazove reakcija Srba, koji su svojim okupljanjem, zvižducima i pozivima da napuste sever iskazali jasan protest. Zahvaljujem građanima Severne Mitrovice koji su bili uzdržani i nisu naseli na ovu provokaciju, ali su ujedno pokazali čiji je ovo prostor i kome pripada, da provokatorima ovde nije mesto“, rekao je on.
VD premijera Kosova Avdulah Hoti je ocenio da neke stvari ne treba koristiti za predizbornu kampanju.
„To je teritorija Kosova bez ikakve sumnje, ne osporava se ni u kom obliku, svako ima pravo da se kreće, ali ne bi trebalo da se koristi za kampanju i za plasiranje nečega što nije“, rekao je Hoti.
Predizborna kampanja i rezultati anketa
Zvanična predizborna kampanja na Kosovu je zbog pandemije korona virusa počela 3. februara.
Samoopredeljenje je u finale predizborne trke krenulo iz Peći. Aljbin Kurti, Vjosa Osmani i drugi predstavnici te partije prošetali su gradom na Bistrici.
Pet dana pred izbore Samoopredeljenje je imalo najveći rejting među strankama Albanaca na Kosovu. Prema istraživanju prištinskog Instituta PIPOS Samoopredeljenje je podržavalo 40,95 procenata ispitanih, DPK 22,03 procenta, DSK 19,35, ABK 7,8; dok se Socijaldemokratskoj inicijativi Fatmira Ljimaja sa 3,15 procenata nije prognozirao prelazak cenzusa od pet odsto.
PIPOS je za potrebe istraživanja ispitao tri hiljade ljudi, a Samoopredeljenje je zabeležilo pad od skoro tri odsto podrške birača u odnosu na prethodno ispitivanje, dok DPK i DSK ostvarile blagi rast.
Ipak, na izborima 14. februara Samoopredeljenje je ostvarilo ubedljivu pobedu.