„Svrha izglasavanja nepoverenja nije bilo svrgavanje, već slabljenje vlade, a to je podstakla poruka (izaslanika SAD Ričarda) Grenela: na Kosovu je preko 80 poslanika spremnih da rizikuju živote građana samo da prođe predsednička razmena (teritorija)“, naveo je Kurti na Fejsbuku.
Dodao je da će nastaviti da radi kao šef vlade u ostavci koja je na dužnosti, a ne kao lider neke vanredne „prinudne vlade“.
„Prvo se moramo zajedno boriti protiv pandemije kovida-19. Iznad svega, budimo uz narod, govoreći im da je Kosovo naš dom“, napisao je Kurti.
Inače, VD premijera Kosova je smenio potpredsednika vlade Avdulaha Hotija iz Demokratskog saveza Kosova (DSK) odmah nakon što je Skupština Kosova izglasala nepoverenje njegovoj vladi. Raspravu o smeni su tražili upravo predstavnici DSK-a, koalicioni partneri Samoopredeljenja u bivšoj vladi.
Dan uoči pada vlade Aljbina Kurtija ambasador SAD na Kosovu Filip Kosnet je na Tviteru poručio da mu je „drago što vidi da će Skupština održati sednicu o izglasavanju nepoverenja“, što je na društvenim mrežama uzrokovalo seriju vrlo uvredljivih komentara na račun ovog američkog diplomate.
Vanredni izbori ili novi mandat za Samoopredeljenje?
Predsednik Kosova Hašim Tači imao je dve mogućnosti nakon pada Kurtije vlade: da raspiše vanredne izbore ili da imenuje novog mandatara koga je po Ustavu trebalo da predloži Samoopredeljenje.
Imajući u vidu činjenicu da je na Kosovu zbog pandemije korona virusa na snazi bila mera zabrane kretanja građana, pravnici su tvrdili da je jedina opcija formiranje nove vlade.
Bivši predsednik kosovskog Ustavnog suda Enver Hasani je kazao da se u ovom slučaju aktivira član 95.5 Ustava Kosova.
„Ako premijer odstupi ili iz drugih razloga njegovo mesto ostane upražnjeno, vlada pada, a većina u Skupštini daje mandat novom kandidatu za formiranje vlade“.
Međutim, profesor ustavnog prava Riza Smaka je tvrdio da tehnička vlada, uprkos tome, može da funkcionište i celih godinu dana.
„Ukoliko obezbedi potrebnu većinu za formiranje vlade, budući da skupština ima 120 poslanika a treba 61, ta koalicija koja obezbedi kvantitet, ona je u prilici da predlaže mandatara za formiranje nove vlade koga ovlašćuje predsednik. Ovaj proces će trajati, budući da je odredba manjkava i da nema rok“, rekao je Smaka.
„Tek ukoliko Kurti ne bude mogao da ponovo formira vladu“, dodao je on, „postoji mogućost da se napravi koalicija drugih stranaka, a ukoliko bi i to propalo, preostaje raspisivanje opštih vanrednih izbora“.
Tači sa ambasadorima o novoj vladi, Kurti odbija pa prihvata konsultacije
Predsednik Kosova Hašim Tači se sastao sa ambasadorima Kvinte i EU u Prištini krajem marta 2020. i informisao ih da će imati konsultacije sa svim parlamentarnim partijama kako bi „dobio sugestije i njihove savete koji put da prati“ u novonastaloj situaciji.
„Kosovu je potrebna vlada koja će doneti stabilnost, veće političko i građansko jedinstvo, koja će biti sveobuhvatna i sa jasnom evro-atlantskom orijentacijom“, poručio je on.
Odmah sutradan je kosovski premijer u ostavci Aljbin Kurti odgovorio da se neće odazvati pozivu kosovskog predsednika na konsultacije, ali je kasnije tu odluku preinačio, pa je na sastanak ipak otišao.
Potpredsednica kosovske Skupštine iz redova Samoopredeljenja Arberije Nagavci je kazala da nije vreme za sastanke i da Tači mora da poštuje Ustav i raspusti Skupštinu. Ona je dodala da će, zbog situacije stvorene pandemijom korona virusa, vlada nastaviti da upravlja situacijom i da predsednik Kosova treba da raspiše vanredne izbore čim se stvore uslovi za to.
Lider Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa je nakon sastanka s kosovskim predsednikom Hašimom Tačijem izjavio da njegova stranka procenjuje da zbog pandemije nije vreme za nove izbore.
Šef Demokratske partije Kosova (DPK) Kadri Veselji je izjavio posle sastanka sa Tačijem da će DPK ostati u opoziciji i da će poštovati ustav Kosova i volju građana.
„Nalazimo se u situaciji kada licemeri govore o izborima. Ne možemo toliko ugroziti građane“, rekao je on.
Samoopredeljenje jača
Vlada Aljbina Kurtija je, navodno zbog neslaganja oko mera u borbi sa pandemijom, srušena 25. marta 2020. godine. Međutim, javna je tajna da u pozadini svega bio sukob Kurtija i Tačija, te podrška Bele kuće kosovskom predsedniku.
Ipak, ispitivanja javnog mnjenja su govorila da Samoopredeljenje uživa podršku oko ili čak i preko 50 odsto glasača.
„Demokratska partija Kosova se ponaša kao da će uskoro izbori. Međutim, oni koriste istu strategiju kao i u prethodnom izbornom ciklusu, a tada su izgubili“, prokomentarisao je dešavanja na političkoj sceni kosovskih Albanaca građanski aktivista Ron Đinovci.
Zamena takse merom reciprociteta
Verovatno ohrabren stavovima javnosti, Aljbin Kurti je najavio da će taksa od 100 odsto na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine 1. aprila biti ukinuta i zamenjena potpuno recipročnim trgovinskim i političkim merama.
On je na vanrednoj konferenciji za medije rekao da će odluka biti na snazi do 15. juna kada će biti procenjeno kako je sprovedena i dodao da je mera reciprociteta u skladu sa sporazumom CEFTA i evropskim trgovinskim praksama.
PROČITAJTE JOŠ:
Kurti je precizirao i da se mera reciprociteta ipak odnosi samo na Srbiju, a da se prema robi iz BiH taksa ukida bezuslovno.
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je, komentarišući tu odluku Aljbina Kurtija, poručio da su vlasti u Prištini merama reciprociteta ponovo zabranile trgovinu i dodao da su u staroj Grčkoj dok su trajale Olimpijske igre prekidani ratovi i da je „valjda normalno“ da u vreme pandemije prestanu političke čarke.
Četiri puta
U periodu od izglasavanja nepoverenja vladi Aljbina Kurtija pa do sredina aprila kosovski predsednik Tači je od njega, budući da je Samoopredeljenje osvojilo najveći broj glasova na izborima 6. oktobra 2019, četiri puta tražio ime novog mandatara vlade.
Hašim Tači, ali i sve ostale političke partije, insistirali su na formiranju nove vlade.
Kurti je. međutim, odgovarao da je prioritet njegove tehničke vlade na dužnosti borba protiv korona virusa i da po okončanju pandemije treba organizovati nove izbore.
On je u pismu Tačiju istakao da čeka da mu predsednik odgovori na njegovo prethodno pismo od 13. aprila, u kojem je tražio objašnjenje o "dvostrukim standardima koje Tači i ostale političke partije pokušavaju da nametnu na neustavan način, a nakon izglasavanja nepoverenja vladi".
Kurti je tvrdio da na osnovu Ustava, nakon uspešnog izglasavanja nepoverenja vladi treba da usledi raspuštanje Skupštine i raspisivanje novih izbora, kao što je to bio slučaj 2010. i 2017.
S druge strane, iz Demokratskog saveza Kosova su poručivali da su spremni da formiraju vladu sa Alijansom za budućnost Kosova i Inicijativom za Kosovo.
U njihovog kandidata za novog mandatara je promovisan Avdulah Hoti, smenjeni prvi potpredsednik odlazeće vlade Aljbina Kurtija.
Predsednik DSK-a Isa Mustafa je izjavio da će, ako njegova stranka bude vodila novu Vladu Kosova, prva mera biti ukidanje reciprociteta u odnosima sa Srbijom.
„Problem se uvek vraća“
Odlazeći premijer Kosova Aljbin Kurti je izašao u javnost sa navodima kako je iznenađujuće da je u obaranju vlade specijalni američki izaslanik Ričard Grenel imao isti stav kao i Beograd.
„Grenela sreo sam ubrzo nakon izbora na kojima smo pobedili prošle godine. Tada je rekao da bi Kosovo trebalo da ukine taksu na srpsku robu i da Srbija treba da zaustavi kampanju za povlačanje priznanja. Kasnije, u januaru, vratio se na Kosovo i ponovio istu stvar. Ali, malo po malo, odustao je od zahteva da Srbija prekine kampanju priznanja. Predomislio se“, rekao je Kurti u intervjuu za američki Forin polisi.
Prema njegovim rečima, Grenel je imao specifičan stav, identičan onom u Beogradu.
„Nikada ranije u 30 godina odnosa, od 1989. godine, na Balkanu nije bilo američkih predstavnika sa identičnim stavom s Beogradom“, rekao je Kurti.
PROČITAJTE JOŠ:
Dodao je da Kosovo ima slabog predsednika (Hašima Tačija) koji pokušava da ojača svoje pozicije, dok broji poslednje dane na toj funkciji.
„Mislim da ambasador Grenel koristi ovu situaciju da Tači i predsednik Srbije Aleksandar Vučić postignu određeni sporazum, da ga predstave kao uspeh u međunarodnoj areni. Njega ne zanima mnogo sadržaj dogovora, brine o vremenu. Fokusiran je na potpise na kraju sporazuma, ali ne i na tekst sporazuma. Ako želite da to bude brzo, izvršite pritisak na slabu stranu, a Srbija je jača i veća. Ne zanima ga istorija, a na Balkanu, ako zanemarite istoriju, može da bude loše. Problem se uvek vraća“, rekao je Kurti.
On je ocenio da predsednk Kosova Tači krši Ustav jer pokušava da formira novu vladu i izbegne izbore pošto zna ko će pobediti na njima.
„Samoopredeljenje ovih dana, prema svim anketama, ima više od 50 odsto podrške“, zaključio je Kurti.
Tači ponovo tražio od Mustafe da predloži mandatara
Kosovski predsednik Hašim Tači je krajem aprila ponovo zatražio od predsednika DSK-a Ise Mustafe da predloži ime potencijalnog mandatara za formiranje nove kosovske vlade.
U Tačijevom pismu je pojašnjeno da su lideri svih političkih stranaka koje su zastupljene u Skupštini Kosova, osim predstavnika Samoopredeljenja, jednoglasno poručili da su za novu vladu i za to da Kosovo ne ide na birališta.
„U skladu sa mojim ustavnim mandatom, molim vas još jednom, bez gubljenja vremena predložite potencijalnog mandatara za formiranje Vlade Kosova, koji mora da obezbedi potreban broj glasova u Skupštini Kosova i obeća da će stvoriti stabilnu i sveobuhvatnu vladu“, napisao je Tači.
DSK je potvrdio da je njihov kandidat za premijera Avdulah Hoti, te da su Isa Mustafa i Ramuš Haradinaj postigli sporazum o koaliciji za formiranje sledeće kosovske vlade.
Žalba Ustavnom sudu
Samoopredeljenje je podnelo žalbu Ustavnom sudu na odluku Hašima Tačija da mandat za formiranje nove vlade dodeli Avdulahu Hotiju.
„Smatramo da je ovom uredbom predsednik nastavio da krši Ustav, a mi još jednom dokazujemo da nećemo prestati da ga branimo. Čekamo pravednu odluku Ustavnog suda, ali ćemo reagovati u skladu sa situacijom“, saopštio je šef parlamentarne grupe Samoopredeljenja Redžep Seljimi.
Zamenica predsednice Skupštine Kosova Arberije Nagavci je dodala da je Samoopredeljenje podnelo zahtev za izricanje privremene mere i pozvala da se ne preduzima ništa bez odluke Ustavnog suda.
Ustavni sud Kosova je početkom maja privremeno suspendovao dekret kosovskog predsednika Hašima Tačija kojim za mandatara za sastav nove vlade imenovao Avdulaha Hotija. Odluka je važila do 29. maja, za kada je najavljeno donošenje konačne presuda. Iako privremena, ova mera je sprečavala Skupštinu Kosova da izglasa novu vladu.
Kurti insistira na izborima
Odlazeći kosovski premijer i predsednik Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti insistirao je na održavanju vanrednih izbora, predlažući da budu održani 14. juna.
„Poznato je da novu vladu na koju predsednik (Hašim Tači) cilja, ne podržavaju predsednik parlamenta i neki drugi poslanici. To je dodatni argument da treba da idemo na izbore. U međuvremenu, mere protiv pandemije kovida-19 se olakšavaju. Mi, kao Pokret Samoopredeljenje, želeli bismo nedelju, 14. juna 2020. za izbore“, naveo je Kurti.
PROČITAJTE JOŠ:
Kada je postalo jasno da izbora verovatno neće biti, članovi Samoopredeljenja su izašli u javnost sa tvrdnjama da su sudije Ustavnog suda pod stalnim pritiskom da donesu odluku kojom bi se prihvatio dekret Hašima Tačija da Demokratski savez i njegov potpredsednik Avdulah Hoti formiraju novu kosovsku vladu.
Kosovska ministarka pravde i zvaničnica Samoopredeljenja Aljbuljena Hadžiu je izjavila kako nije sigurno da li će ta stranka poštovati odluku Ustavnog suda o ukazu predsednika Hašima Tačija o mandataru.
Aljbin Kurti je deset dana pre odluke suda na Fejsbuku objavio da njemu i drugim članovima Samoopredeljenja preti fantomska Albanska dobrovoljačka garda.
Iz kosovskog Ustavnog suda je potom saopšteno da sa zabrinutošću prate „preteći javni diskurs“ koji podstiču aktuelni predsednik Kosova Hašim Tači i vršilac dužnosti kosovskog premijera Aljbin Kurti, kao i drugi nosioci institucionalnih i političkih funkcija, gde pokušavaju da utiču ili da prejudiciraju odluku tog suda o pitanju Tačijevog dekreta o određivanju novog mandatara vlade.
„Ustavni sud uverava javnost da neće podleći takvim pritiscima i pretnjama i nema potrebu za političkom ili javnom zaštitom, jer Ustav i zakon daju sve potrebne garancije za njegovo nezavisno i nepristrasno delovanje“, poručeno je.
Test protest i odluka
Nešto više od hiljadu pristalica Pokreta Samoopredeljenje okupilo se na trgu oko zgrada kosovske skupštine i vlade, na probnom protestu, pred saopštavanje odluke Ustavnog suda, kojom će biti odobren ili odbačen dekret Hašima Tačija da Avdulah Hoti iz Demokratskog saveza može da bude mandatar i formira novu kosovsku vladu.
Okupljeni su na test protestu istakli transparente: „Želimo izbore“, „Aljbin Kurti“, „Samoopredeljenje“.
Prethodno je Aljbin Kurti saopštio da će protesti biti mirni, da će okupljeni poštovati propisanu meru fizičke distance od jednog metra usled pandemije korona virusa, te da Samoopredeljenje u tom trenutku uživa 52 odsto podrške među kosovskim Albancima.
Ustavni sud u Prištini je 29. maja odlučio da nema potrebe za novim izborima na Kosovu i da je moguće formiranje nove umesto razrešene vlade Aljbina Kurtija.
„U svim slučajevima kada je u pitanju ostavka premijera, ili kada odgovarajuće mesto ostaje upažnjeno iz drugih razloga, rezultira padom vlade kada je ostavka vlade rezultat uspešnog predloga o nepoverenju, pod uslovom da nakon ovog predloga nije sledilo raspuštanje skupštine, aktivira se stav 5. člana 95 ustava, koji predsednika obavezuje da odredi mandat novom kandidatu za premijera“, obrazloženo je u presudi.
Novi nastavak analize političkog delovanja Aljbina Kurtija čitajte na portalu radiokim.net u rubrici „Analiza” u nedelju, 11. juna.