Predsednik Samoopredeljenja Aljbin Kurti je kritikovao predsednika Kosova Hašima Tačija i ministra spoljnih poslova Bedžeta Pacolija zbog neuspeha u pridruživanju Prištine međunarodnim organizacijama.
„Što se Tači i Pacoli više trude, Kosovu je sve gore”, rekao je on i dodao da je „sve što oni urade kontraproduktivno”.
Pokretanju pitanja ostavke aktuelne vlade pridružili su se i poslanici Demokratskog saveza Kosova (DSK).
Poslanica te stranke Vjosa Osmani je rekla da su vlada i kosovski predsednik u roku od godinu dana uspeli da „unište geostrateški položaj Kosova koji je održavan tokom proteklih 30 godina”.
Ništa od viza
Poslanica Evropskog parlamenta i izvestiteljka za vize Tanja Fajon je saopštila 4. decembra 2018. u Briselu da Austrija, kao predsedavajuća EU, neće staviti na dnevni red glasanje o viznoj liberalizaciji za Kosovo. Ona je kazala i da se isto može desiti u narednom predsedavanju kada Rumunija, zemlja koja nije priznala Kosovo, bude odlučivala o tome. Prema njenom mišljenju, ni jedna od država koje će predsedavati EU u naredne dve godine neće biti u stanju da stavi na glasanje pitanje viza za Kosovo.
Zbog toga je u Prištini održana vanredna sednica Skupštine Kosova o viznoj liberalizaciji, zakazana tek nakon ponovljenog zahteva opozicije.
Šef parlamentarne grupe Samoopredeljenja Gljauk Konjufca je kazao da je najgore što Kosovo nije ni na dnevnom redu zasedanja Saveta Evropske unije.
„Ovo je simbolika rada ove vlade, ovo je rezultat - to pitanje nije ni na dnevnom redu”, dodao je on.
Ovoj sednici nisu prisustvovali članovi Vlade Kosova, kao ni poslanici Srpske liste.
Nakon višesatne rasprave tokom koje je opozicija ponovo tražila ostavku vlade, u Skupštini Kosova nije bilo kvoruma za izglasavanje rezolucije opozicije koja se ticala novih izbora, a sednica je završena u jedan sat posle ponoći.
O dijalogu sa Srbijom
Desetak dana kasnije održana je vanredna sednica Skupštine Kosova o dijalogu sa Srbijom. Ona je sazvana na predlog predsedništva Skupštine Kosova kako bi se izglasao nacrt rezolucije koju je predložila opoziciona Socijaldemokratska partija (nastala nakon podele Samoopredeljenja) o principima i smernicama za učešće Kosova u dijalogu sa Srbijom.
Tim dokumentom je zahtevano da svaki eventualni sporazum prođe kroz Skupštinu Kosova, ali i da se o pitanju granice Kosova sa Srbijom ne raspravlja.
Predstavnici Samoopredeljenja nisu prisustvovali sastanku predsedništva, kao ni sednici Skupštine Kosova, a izostali su i poslanici DSK, pa je predložena rezoluciju o dijalogu sa Srbijom usvojena.
Odlučeno je da će tim Kosova od 12 članova, (sedam iz vladajućih partija, četvoro iz opozicije, i jedan predstavnik civilnog društva) predvoditi predsednik Socijaldemokratske partije Špend Ahmeti, tada aktuelni gradonačelnik Prištine, i Fatmir Ljimaj iz Inicijative socijaldemokrata.
Predsednik Kosova Hašim Tači pozdravio je odluku o stvaranju pregovaračkog tima za dijalog sa Srbijom i naveo da se raduje što će raditi sa članovima tima „u postizanju konačnog, sveobuhvatnog rešenja koje će otvoriti vrata UN, NATO i EU za Kosovo”.
Vlada Kosova usvojila nacrt, Samoopredeljenje protiv
Vlada Kosova je krajem decembra 2018. usvojila godine nacrt zakona o obavezama, odgovornostima i ovlašćenjima delegacije Kosova u dijalogu sa Srbijom. Premijer Haradinaj je kazao da će se ovaj nacrt zakona u što kraćem roku proslediti Skupštini na razmatranje i usvajanje.
Predsedništvo Skupštine Kosova zakazalo je za 26. decembar vanrednu sednicu u vezi vladinog predloga o konačnom sveobuhvatnom sporazumu u dijalogu Kosova i Srbije. Predlog se sastojao od 16 poglavlja na 30 stranica, a obuhvatao je i ranije teme koje se, kako je Haradinaj rekao, moraju zatvoriti sa Srbijom, kao što su: energetika, transport, ratni zločini, trgovina, penzije i slično.
Aljbuljena Hadžiju je u ime Samoopredeljenja rekla da je predlog sporazuma „neprihvatljiv i problematičan”.
„Za nas je neprihvatljivo da Vlada Kosova napiše jedan dokument kao da ima neutralnu poziciju naspram Republike Kosova. Mnoga pitanja u tom dokumentu se tiču obaveza Kosova, pokušava se da se izjednači sveti rat OVK sa zločinima Srbije”, kazala je ona.
Kraj godine
Kosovo je 2018. godinu ispratilo bez vizne liberalizacije i članstva u Interpolu. Iako je bilo najavljeno okončanje Briselskog dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom, do toga nije došlo, a godina se završila taksom od sto odsto na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Nije formirana ni Zajednica opština sa srpskom većinom. Duhove su uznemirili i pozivi na razgovore bivšim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova koje im je uputilo Specijalizovano tužilaštvo za ratne zločine u Hagu.
Ukratko, sve je upućivalo na neizbežne izbore u 2019. jer se činilo da Vlada Kosova na čelu sa Haradinajem neće opstati još dugo.
„Oko naroda” i „panika zbog trgovine sa Srbijom”
Početak nove godine na Kosovu je bio neočekivano buran zbog tvrdnje Hašima Tačija i Kadrija Veseljija da iza organizacije „Oko naroda” (Syri i Popullit) stoji Samoopredeljenje.
Podsetimo, mesecima je vođen sudski proces protiv pripadnika te organizacije na osnovu optužnice podignute zbog pripreme terorističkih i drugih krivičnih dela protiv ustavnog poretka i bezbednosti Kosova, odmazde, napada te ilegalnog posedovanja oružja. Sumnjičeni su i za „ozbiljne destabilizacije ili uništavanje osnovne političke, ustavne, ekonomske ili društvene strukture Republike Kosova”, a prema optužnici, to su planirali da postignu „napadima i ubistvima visokih državnih zvaničnika, počevši od onih iz osamdesetih i devedesetih godina, smatrajući ih izdajnicima države, kao i funkcionera koji su bili na vlasti od 1999. do 2016”.
„Oko naroda” je preuzelo odgovornost i za pokušaj ubistva kosovskog advokata i bivšeg komunističkog funkcionera Azema Vlasija 13. marta 2017. godine.
PROČITAJTE JOŠ:
Tači je tokom svedočenja pred sudom govorio o listi pitanja koje mu je uputio prvoosumnjičeni Murat Jašari, navodeći da na njih nije odgovorio jer je saznao da ta pitanja nije on pisao, „pošto ne zna da piše”, već da iza te organizacije stoje pripadnici Samoopredeljenja, kao što su Aljbin Kurti, Gljauk Konjufca i Sadri Ramabaja (jedan od optuženih).
Veselji je kazao da je ta organizacija oružano krilo Samoopredeljenja. Optuženi Sadri Ramabaja je bio odbornik te partije u Skupštini opštine Priština.
„Pozivam građane Republike Kosovo i aktiviste Pokreta Samoopredeljenje da zadrže smirenost. Predsednik Tači je u panici. Njegova iracionalna briga nema veze sa našom nezavisnom državom, nego sa njegovom pogodbom sa Srbijom. On propada”, napisao je na Fejsbuku Aljbin Kurti, podsećajući da ga je krajem prethodne zime Tači optužio za veze sa Rusijom i Iranom.
„Predsednik Tači je 9. jula otišao u susret Medvedevu, a 12. novembra 2018. se sastao sa Putinom”, zaključio je Kurti.
Usvojeni Zakon o dijalogu sa Beogradom i pregovaračka platforma Kosova
Skupština Kosova je početkom februara usvojila „Nacrt zakona o obavezama, odgovornostima i ovlašćenjima državne delegacije Republike Kosovo u procesu dijaloga sa Republikom Srbijom”, te budžet i statut Trepče.
Kako su iz vlade poručili, „zakon treba da reguliše funkcionisanje državne delegacije Republike Kosovo u dijalogu sa Srbijom definisanjem organizacione strukture, aktivnosti, nadležnosti i odgovornosti, kao i vezu te delegacije sa ostalim ustavnim institucijama Kosova”.
Iz DSK je saopšteno da zakon daje legitimitet i punu političku podršku predsedniku Hašimu Tačiju i legalizuje njegove planove za „cepkanje Kosova”. Očekivano, protiv ovog zakona je bila je i partija Aljbina Kurtija.
Međutim, dve opozicione stranke nisu sprečile delegaciju Kosova za dijalog sa Srbijom da jednoglasno usvoji platformu za taj proces sredinom istog meseca.
„Nadamo se da će i Skupština Kosova doprineti platformi i da će dati zeleno svetlo, kako bi konačno imali zvaničnu poziciju svih institucija u odnosu na dijalog”, kazao je izabrani ko-predsednik pregovaračkog tima Fatmir Ljimaj.
Kakofonija u Prištini
Svega nekoliko dana kasnije u Prištini je održana konferencija „Glas naroda oko velikog finala između Kosova i Srbije”.
Predsednik Kosova Hašim Tači je izjavio da je zabeleženo pogoršanje u odnosima Kosova i Srbije i dodao da, ukoliko se 2019. godine ne postigne sporazum, ne sumnja da „ćemo ući u rizičnu zonu odnosa koji mogu da destabilizuju ceo region”. On je dodao da je dijalog neizbežan i da Kosovo želi da jednom zauvek razjasni odnose sa Srbijom.
Lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti je na istoj konferenciji kazao da su u dijalogu sa Srbijom postignuta 33 sporazuma tokom šestogodišnjeg procesa briselskog dijaloga. Prema njegovom mišljenju, neophodno je da Skupština Kosova analizira koliko su ti sporazumi sprovedeni.
„Ne možemo da idemo napred, a da ne znamo gde se nalazimo”, kazao je Kurti. On je podsetio da se i pored svih tih sporazuma, mišljenje pet država EU o nezavisnosti Kosova nije promenilo, „a kamoli Rusije ili Kine”.
„Znamo šta Srbija želi. Otvoreno kaže da želi razgraničenje sa Albancima, praktično preko podele Kosova, kako bi nastavila dalje sa razgraničnjem sa Hrvatskom, putem podele Bosne. To je stari projekat, a bogami, ni njihovi akteri nisu novi. Znamo šta žele oni, ali se postavlja pitanje šta želimo mi? Moramo da se dogovorimo šta želimo naspram Srbije?”, ponovio je Kurti svoju staru tezu i stari zahtev - da se o tom pitanju raspravlja u Skupštini Kosova.
Aljbin Kurti je kazao i da treba dati prioritet dijalogu sa kosovskim Srbima u odnosu na onaj sa Beogradom.
Usvojena platforma, taksa na robu ostala na snazi
Skupština Kosova je nakon više pokušaja početkom marta usvojila Zakon o obavezama, odgovornostima i ovlašćenjima delegacije Kosova u procesu dijaloga sa Republikom Srbijom, kao i platformu o dijalogu bez glasova većeg dela opozicije.
Poslanici DSK i Samoopredeljenja su se protivili platformi i ovom zakonu, navodeći da je u suprotnosti sa Ustavom Kosova i najavili da će ga poslati Ustavnom sudu na ocenu ukoliko se predlozi ne povuku iz procedure.
Platforma, koju je izradila delegacija za dijalog sa Srbijom, je predviđala recipročno priznanje Kosova i Srbije unutar postojećih granica, poštovanje prava albanske zajednice u Srbiji, rešavanje svih otvorenih pitanja sa Srbijom, te ukidanje Rezolucije Saveta bezbednosti UN-a 1244. Istaknuto je i da na Kosovu neće biti nekog drugog nivoa vlasti osim lokalnog i centralnog. Sa druge strane, Kosovo je izrazilo spremnost da pregovara „o uspostavljanju diplomatskih i dobrosusedskih odnosa sa Republikom Srbijom”.
Podsetimo, izrada platforme uz Zakon o dijalogu je predviđena rezolucijom Skupštine Kosova iz decembra 2018, kada je i formirana delegacija za dijalog.
Na Kosovu se burno raspravljalo o dijalogu, iako uslov Srbije za njegov nastavak nije bio ispunjen. Naime, taksa Vlade Kosova od sto odsto na robu iz Srbije zaustavila je ovaj proces. I pored velikih pritisaka međunarodne zajednice da se ona ukine, kosovski premijer Haradinaj je to odbijao, navodeći da će „taksa ostati na snazi dok Srbija ne prizna Kosovo”.
Opozicija traži mišljenje Ustavnog suda i (ponovo) izbore
Samoopredeljenje i DSK su podneli Ustavnom sudu Kosova zahtev radi utvrđivanja ustavnosti Zakona o obavezama, odgovornostima i ovlašćenjima delegacije Kosova u procesu dijaloga sa Srbijom.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare, predstavnici dve partije su kazali da u celosti osporavaju taj zakon jer je on u suprotnosti sa najmanje osam članova Ustava i njegovim odredbama o suverenitetu, obliku vladavine i podeli vlasti, ustavnom poretku, ratifikaciji međunarodnih sporazuma, prenosu državnih ovlašćenja, te ovlašćenjima skupštine, vlade i premijera.
Aljubljena Hadžiju je kazala da je od Ustavnog suda zatraženo da se odmah uvede i privremena mera na zakon jer on „ugrožava oblik vladavine, raspodelu vlasti i vrednosti ustavnog poretka Kosova”, a kako bi se pregovaračka ekipa sprečila da donese bilo kakvu odluku u dijalogu sa Srbijom.
Ona nije isključila i organizovanje protesta u znak nezadovoljstva i istakla da su vanredni izbori najbolje rešenje.
Politički analitičari u Prištini su ocenili da će Kosovo krenuti na prevremene parlamentarne izbore na jesen te godine i da opozicione stranke nemaju potrebne glasove u Skupštini Kosova da ranije izglasaju nepoverenje vladi.
Lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti je kazao da svaki treći žitelj Kosova ima poteškoća u pristupu zdravstvenoj zaštiti, dok svaki peti ne traži medicinsku pomoć zbog teške ekonomske situacije.
On je potom naglasio da je smrtnost odojčadi četvorostruko veća u poređenju sa zemljama EU, dok je tek svaka treća žena zaposlena. Kurti je dodao i da Kosovo „ne pati od loših zakona, već od loših vladara i slabih institucija”.
„Ulaganja u razvoj ekonomije su se smanjila, dok se korupcija u javnim preduzećima povećala. Promena sada nije samo rešenje, već i vitalna potreba. Zato su novi izbori više nego potrebni”, zaključio je on.
Novi nastavak nastavak analize političkog delovanja Aljbina Kurtija čitajte na portalu radiokim.net u rubrici "Analiza" u nedelju, 23. aprila.