„Oko Gazivoda nema spora, niti Srbija ima šta da koristi, jer joj (jezero) nikada nije pripadalo, niti je građeno za njene delove ili područja. Gazivode ne pripadaju Srbiji, niti je to potrebno Republici Srbiji. Čini se da su Gazivode samo za ’Zajednicu’, kao voda za ’Zajednicu’. Gazivode su kosovsko zemljište, voda i energija sa Kosova i za Kosovo”, naveo je on.
„Kosovski posed na teritoriji Srbije“
Kako je dodao, „Gazivode nisu prirodno bogatstvo, već veštačko jezero“
„Gazivode su bogatstvo Kosova, nisu prirodno bogatstvo, jer je jezero gradila ljudska ruka. Puna površina na kojoj je sagrađeno vlasništvo je Kosova koje se dalje širi do Srbije. Dakle, Gazivode su kosovski posed na teritoriji Srbije. Planiranje, projektovanje i izgradnja urađeni su za interese Kosova, koje smo još davno, prema važećim zakonima, eksproprisali i skupo platili“, istakao je Kurti.
On je dodao i da jezero „nije građeno u saradnji sa Srbijom“.
„To dokazuje svaki zvaničan dokument, ali i sam dizajn ovog vodno-energetskog kompleksa. Činjenica da se, sa stanovišta granice, deo veštačkog jezera nalazi na teritoriji Srbije ne govori ništa o vlasništvu nad zemljištem na kome danas postoji voda - to je imovina javnog preduzeća sa vladom kao stopostotnim akcionarom u ime Kosova“, ocenio je Kurti.
Kurtijeva objava je okasnela reakcija na tačku sedam iz Vašingtonskom sporazuma od 4. septembra iste godine u kojoj se navodi: „Obe strane će pristati da rade sa Departmanom za energetiku SAD, i drugim odgovarajućim entitetima Vlade SAD na studiji izvodljivosti u cilju zajedničkog korišćenja jezera Gazivode kao pouzdanog izvora snabdevanja vodom i energijom“.
Dešavanje u Beloj kući početkom septembra 2020. godine je bilo vrhunac jednogodišnjeg napora Trampove administracije, predvođene Ričardom Grenelom, da promeni dinamiku procesa normalizacije odnosa između Srbije i Kosova.
Najava grotesknog i jalovog epiloga, što se Gazivoda tiče, usledila je dvadesetak dana kasnije kada je na Brnjačkom mostu, nad jezerom Gazivode, osvanuo natpis „Trampov most“, a uz njega i transparent na engleskom jeziku kojim se Srbi sa Kosova zahvaljuju američkom predsedniku što im je „doneo mir“.
Američka strana je, međutim, jedina ispunila svoju obavezu iz pisma o namerama (Vašingtonskog sporazuma) koje je trijumfalno potpisano u Beloj kući.
„Malo pre mog dolaska (na mesto ambasadora, početak 2022), znači pre nekog vremena, mi smo završili ovu studiju izvodljivosti i predali je i Vladi Srbije i Vladi Kosova. Na te dve vlade je da odluče koje dodatne korake žele da preduzmu, ako ih ima. Ali, oni imaju studiju izvodljivosti“, kazao je u intervjuu za Radio Kim sredinom oktobra 2022. godine ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na Kosovu Džefri Hovenijer.
Zaražen kovidom
Krajem oktobra 2022. Aljbin Kurti je objavio da je pozitivan na korona virus.
„Poštovani članovi Pokreta Samoopredeljenje i građani Kosova, sinoć sam imao simptome - laganu glavobolju, slab kašalj i bolove u očima. Juče sam uradio test na kovid-19 koji je pokazao da sam pozitivan. U naredne dve nedelje ostaću u samoizolaciji“, napisao je Kurti na Fejsbuku.
PROČITAJTE JOŠ:
Prethodno je iz Prištine upućen čitav niz kritika na račun Miroslava Lajčaka koji je u Beogradu izjavio da „Ustav Kosova nije Biblija koja se ne može promeniti“ imajući u vidu predviđeno i dugo očekivano formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO).
Međutim, poslanica pokreta Samoopredeljenje Fitore Pacoli koja je prisustvovala prethodnom sastanku Lajčaka sa Aljbinom Kurtijem je rekla da prilikom njihovog susreta uopšte nije bilo reči o ZSO.
Samoopredeljenje ima kandidata na vanrednim izborima za gradonačelnika u Severnoj Mitrovici
Kosovski predsednik Hašim Tači raspisao je 20. oktobra vanredne izbore za gradonačelnike u opštinama Severna Mitrovica i Podujevo. Oni su zakazani za 29. novembar 2020. nakon što su njihovi prethodni čelnici Goran Rakić i Agim Veljiu prešli na funkcije u kosovskoj vladi.
Severna Mitrovica je ostala bez predsednika nakon što je Goran Rakić iz Srpske liste postao zamenik kosovskog premijera i ministar administracije lokalne samouprave u vladi Avdulaha Hotija. Agim Veljiu iz Demokratskog saveza Kosova je još u februaru podneo ostavku na mesto gradonačelnika kako bi preuzeo dužnost ministra unutrašnjih poslova.
Na novim izborima za predsednika opštine u Severnoj Mitrovici su učestovali sledeći kandidati: Milan Radojević iz Srpske liste, nezavisni kandidat Dušan Milunović, Fljorent Azemi iz Demokratske partije Kosova i Erden Atić iz Pokreta Samoopredeljenje.
Pobedio je Milan Radojević sa 89 odsto osvojenih glasova.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković je čestitao Radojeviću na izboru.
„Glasajući za kandidata Srpske liste naši sunarodnici u Kosovskoj Mitrovici potvrdili su i podršku ideji srpske političke sabornosti na Kosovu i Metohiji, prepoznajući u Srpskoj listi krovnu državotvornu političku snagu u pokrajini“, navedeno je u njegovom saopštenju dostavljenom medijima.
Tači u Hagu, Kurti tvrdi da je Specijalni sud nepravedan i pristrasan
Hašim Tači je 5. novembra saopštio da je protiv njega potvrđena optužnica od strane Specijalnog tužilaštva u Hagu, nakon čega je podneo ostavku na mesto predsednika.
U skladu sa ustavnim obavezama, nakon njegove ostavke, predsednica Skupštine Kosova Vjosa Osmani je preuzela funkciju v.d. predsednice Kosova.
Hašim Tači, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići su odmah nakon hapšenja prebačeni u pritvorski objekat Specijalizovanih veća Kosova u Hagu.
Nekoliko dana kasnije, predsednik Samoopredeljenja Aljbin Kurti je saopštio da je Specijalni sud u Hagu „nepravedan i pristrasan“ i da Kosovo tim sudom „ne plaća cenu slobode“ već „političkih grešaka“.
Kurti je rekao da tvrdnje Specijalnog suda da je u OVK postojao zločinački poduhvat „uopšte nisu tačne“.
„Tužilaštvo greši, nije postojala takva struktura. Najnovije vesti na Kosovu o određenom zločinačkom poduhvatu u okviru OVK nisu istinite“, naveo je on i dodao da smatra „neverovatnim“ sudsko obrazloženje da je OVK delovala od 1998. sa namerom da „kontroliše“, jer je „oslobođenje bilo cilj, a ne vršenje kontrole“.
PROČITAJTE JOŠ:
Iako je, formalno, zatražio da se vlada u Prištini „obaveže na zaštitu optuženih“, bivši premijer je novonastalu situaciju iskoristio za još jedan verbalni obračun sa nekadašnjim koalicionim partnerima i Srbijom.
„U ovom trenutku, Kosovo nema vladu koja to može učiniti. Ovo je već samo manjinska vlada. Moramo biti zajedno u našem oslobodilačkom ratu i protiv Srbije koja nas ne priznaje“, rekao je Kurti.
On je ponovio da bi izbori trebalo da budu održani što pre.
„To ne zavisi samo od Pokreta Samoopredeljenje, jer nije dovoljan 31 poslanik, bez drugih, za rušenje ove vlade. Moramo se ujediniti za oslobodilački rat, ali i protiv Srbije“, rekao je Kurti.
Dezinformacije srušile vladu Aljbina Kurtija?
Dezinformacije su imale direktne političke implikacije na Kosovu, gde su dovele i do pada Vlade Aljbina Kurtija, navedeno je u studiji o ulozi lažnih vesti na Zapadnom Balkanu koja je predstavljena u Evropskom parlamentu (EP) početkom novembra 2020. godine.
„Ta (Kurtijeva) koalicija je bila kratkog veka i u osnovi je srušena američkom operacijom dezinformacija“, navedeno je u dokumentu koji je više evropskih autora sačinilo za potrebe Spoljnopolitčkog odbora EP (AFET).
U studiji „Mapiranje lažnih vesti i dezinformacija na Zapadnom Balkanu i identifikovanje načina za efikasnu borbu protiv njih“, objašnjeno je angažovanje tadašnjeg predsednika SAD Donalda Trampa i imenovanje njegovog specijalnog izaslanika za pregovore Beograda i Prištine Ričarda Grenela.
„Frustriran onim što je video kao opstrukciju kosovskog premijera Albina Kurtija, ambasador Grenel je očigledno sredio da senator Dejvid Perdju i sin američkog predsednika Donald Tramp mlađi objave izjave na Tviteru u kojima nagoveštavaju povlačenje američkih vojnika s Kosova“, navedeno je u studiji.
Grenel je, navodno, tu pretnju, koju nije izneo američki zvaničnik, preneo u pregovore sa Kurtijevim koalicionim partnerima i time podstakao izglasavanje nepoverenja vladi u martu, nepuna dva meseca nakon što je formirana.
„Taj potez je široko osuđen u Evropi, uključujući zajednički demarš francuskog i nemačkog ambasadora u Prištini. Kao što ovaj primer pokazuje, strani faktor je uspeo da orkestrira potpuno izmišljenu pretnju i tako osmisli promenu vlasti“, zaključeno je u studiji.
Predsednik Demokratskog saveza Kosova (DSK) Isa Mustafa je studiju predstavljenu u EP ocenio kao manipulaciju.
„Studija istomišljenika Aljbina Kurtija je manipulacija! Neki levičarski evropski simpatizeri glavne kosovske levičarske političke snage, u studiji uticaja lažnih vesti na kreiranje politike, uključujući Kosovo, optužili su me kao proizvođača lažnih vesti kako bi srušili koalicionu vladu Pokreta Samoopredeljenje (PS) i DSK“, napisao je Mustafa na Fejsbuku.
On je dodao da su dali šansu Samoopredeljenju da rade zajedno za dobro Kosova, ali da DSK nije mogao da podnese „gaženje stranke“ uz istovremeno „ugrožavanje kosovskog partnerstva sa SAD“.
„PS je, pored pokušaja da zloupotrebi partnerstvo i konstruktivnost DSK, vrativši se u svoje ideološko korito i izolacionističku genezu, počeo da ugrožava i partnerstvo Kosova sa svojim glavnim saveznicima, pre svega sa Sjedinjenim Državama. Stoga je DSK reagovao i tako ću odgovoriti svima koji se na Kosovu smatraju toliko važnim i snažnim da ignorišu telefonske pozive iz Bele kuće i američkog Stejt departmenta i prikazuju Belu kuću kao mesto gde se Kosovo deli“, zaključio je Mustafa.
Nova godina, novi izbori
Pojava kovida-19, novog virusa koji je odneo brojne živote, promenio svakodnevicu građana, znatno oslabio privredu i ekonomiju, politička nestabilnost, više promena vlasti i hapšenje nekadašnjih najuticajnih političkih lidera i njihov odlazak u Hag, obeležili su 2020. godinu na Kosovu.
Njen početak doneo je dolazak na vlast Aljbina Kurtija, jednog od najradikalnijih albanskih političara u odnosu prema Srbiji, ali i žestokog kritičara svih prethodnih političkih garnitura na Kosovu, takođe i najglasnijeg zagovornika borbe protiv korupcije i kriminala. Kurti će u tom periodu ostati upamćen i po ukidanju taksi na sirovine iz Srbije koje je uveo njegov prethodnik Ramuš Haradinaj. Šta je sve on mogao da promeni nije moglo da se vidi, bar ne te godine, pošto je vrlo brzo srušena njegova vlada i to, ni manje ni više, od strane njegovih koalicionih partnera - DSK.
Međutim, ni vlada Avdulaha Hotija nije dugo potrajala, budući da je šest meseci nakon što je Samoopredeljenje zatražilo da Ustavni sud ispita njenu legitimnost zbog glasanja osuđivanog poslanika Etema Arifija, ta instanca potvrdila sumnje Kurtijeve partije. Postalo je jasno da Kosovu slede novi izbori u februaru sledeće godine.
„Mislim da je volja naroda (pre)velika da bi neko mogao da zaustavi Kurtija u bilo kojoj opciji. Želim da potenciram da su sigurni pobednici na predstojećim izborima Srpska lista i Samoopredeljenje“, rekao je za Radio Kim krajem decembra 2020. direktor Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa Fatmir Šeholi.
Novi nastavak analize političkog delovanja Aljbina Kurtija čitajte na portalu radiokim.net u rubrici „Analiza” u nedelju, 2. jula.