Ekspresni nastavak pregovora odmah nakon zimskih praznika radi postizanja koalicionog sporazuma između Samoopredeljenja i DSK je direktan rezultat pritisaka različitih međunarodnih predstavnika na kosovske Albance.
Ambasador SAD na Kosovu Filip Kosnet se svega dan pre Nove godine sastao sa dvojicom lidera partija i apelovao da se što pre postigne sporazum o formiranju nove vlade.
Tači oročio Kurtija: Još 48 sati
Predsednik Kosova Hašim Tači je nakon sastanka sa Aljbinom Kurtijem dan pre pravoslavnog Božića 2020. saopštio da mu je dao dodatnih 48 sati da predloži kandidata za novog predsednika kosovske vlade, pre nego što preduzme druge ustavom predviđene poteze.
On je u objavi na Fejsbuku, između ostalog, potvrdio da je imao kratak sastanak sa Kurtijem u nastojanju da sprovede rezultate vanrednih parlamentarnih izbora održanih 6. oktobra 2019. godine, ocenivši da je potreba za formiranjem vlade od vitalnog značaja za Kosovo.
Kurti je nakon tog susreta kazao da je predsednik Kosova bio zainteresovan za proces formiranja institucija, ali da on želi da se sastane sa predstavnicima DSK-a kako bi se prethodno ipak postigao koalicioni sporazum.
Naglasio je da su mu potrebna imena ministara i zamenika ministara od strane DSK-a.
„Želim da se što pre sastanemo sa DSK-a kako bi potvrdili našu saradnju sporazumom. Insistirao sam na što češćim sastancima i želeo bih da se to što pre dogodi”, kazao je Kurti.
„Predložite ili odustanite“
Nakon sastanka predsedništva Samoopredeljenja, 8. januara je saopšteno da će ta stranka sutradan doneti odluku o mandataru za sastav Vlade Kosova, iako rok od 48 sati, koji je predsednik Kosova dao Aljibinu Kurtiju nakon konsultacija, praktično isticao krajem tog dana.
Uprkos intenzivnim sastancima, ni narednih nekoliko dana nije bilo dogovora Samoopredeljenja i DSK-a, pa ni odluke o mandataru.
Tači je pismom podsetio Kurtija da i dalje čeka njegov predlog mandatara za sastav sledeće kosovske vlade, jer je kao predsednik dužan da imenuje kandidata ili kandidatkinju za budućeg premijera.
Njegovo pismo je usledilo kao reakcija na prozivke da je dva dana ranije istekao rok od 48 sati koji je 6. januara dao Kurtiju da predloži kandidata za premijera.
Strani faktor podržava Kurtija
Javnost u Prištini, uprkos svemu što se (nije) dešavalo, ipak nije imala dileme po pitanju novog premijera.
Ramuš Tahiri, politički analitičar i savetnik nekadašnje predsednice Kosova Atifete Jahjage, očekivao je novu vladu na čelu sa Aljbinom Kurtijem.
„Nova vlada će imati ulogu u borbi protiv korupcije i kriminala, strani faktor tu vladu podržava. To će biti vlada promena i mnogo je bolja opcija nego da se ide na nove izbore. Sa novim izborima, a starim zakonom, bez reforme u društvu i bez reforme izbornog zakona dolazimo do istog rezultata“, istakao je on.
U sličnom tonu je govorio i Veton Suroi, osnivač uticajnog prištinskog lista Koha Ditore. On je rekao da građani Kosova imaju ogromna očekivanja od vlade koju bi konačno trebalo da formiraju Samoopredeljenje i DSK, prve bez stranaka bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
„Državu danas kontrolišu razne grupe koje su često u vezi sa organizovanim kriminalom. Nova vlada mora da od Kosova napravi funkcionalnu parlamentarnu demokratiju. Političke elite su do sada grabile resurse koji pripadaju narodu. Krali su građanima perspektivu u ovoj zemlji“, ocenio je on.
Suroi je dodao da srpska zajednica na Kosovu razume da Kurti nije korumpiran čovek.
„Iskreno govori ono što oseća i misli. Takav način komunikacije je potpuno nov na Kosovu“, zaključio je on.
Hapšenje zbog pretnji smrću i najava bankrota
Članu Socijaldemokratske inicijative Hadžiju Hotiju je 10. januara određen jednomesečni pritvor zbog pretnje Aljbinu Kurtiju.
Kosovska policija je 28. decembra 2019. uhapsila Hotija, nakon što je on u objavi na Fejsbuku poručio da šef Samoopredeljenja ima dve mogućnosti: da napusti Kosovo ili da bude ubijen.
Hoti je kasnije izbrisao svoju objavu, uz obrazloženje da je došlo do „tehničke greške“, ali ga to nije spasilo zatvora.
PROČITAJTE JOŠ:
Istovremeno, odlazeći kosovski premijer Ramuš Haradinaj je upozoravao na mogući bankrot.
Prošlogodišnji budžet, rekao je Haradinaj, može da se koristi do marta, a ako novi ne bude usvojen, od aprila neće postojati drugi pravni instrumenti za funkcionisanje institucija.
On je potvrdio da nema prepreka za funkcionisanje institucija Kosova u januaru i februaru.
„Pobednička stranka je odgovorna za stvaranje institucija, a u ovom slučaju su to Samoopredeljenje i Aljbin Kurti“, kazao je Haradinaj i dodao da njegova Alijansa za budućnost Kosova nije uključena u razgovore o formiranju nove vlade, te da on ne zna šta se tačno dešava.
Traje natezanje
U narednim danima su se Aljbin Kurti i Isa Mustafa sastajali još nekoliko puta. Prema navodima medija, bilo je novih i bezuspešnih pokušaja dve strane da „truguju“ ministarskim, ali i pozicijama predsednika parlamenta, te predsednika Kosova.
Prištinu je sredinom meseca posetio i nekadašnji šef Verifikacione misije OEBS-a na Kosovu Vilijem Voker koji je razgovarao sa čelnicima DSK.
Voker je, inače, bio poznat kao lobista za interese Samoopredeljenja, a na Kosovo je stigao svega nekoliko dana pošto je Hašim Tači upozorio lidere DSK-a i Samoopredeljenja da što pre formiraju novu vladu.
Kabinet predsednika Kosova je saopštio da Tači ne isključuje mogućnost da se zbog odugovlačenja određivanja mandatara za sastavljanje nove vlade obrati Ustavnom sudu.
Ipak, stručnjaci za ustavno pravo na Kosovu su smatrali da postavljanje rokova mandataru za formiranje vlade, ali i rešavanje problema putem Ustavnog suda ne spadaju u zakonske nadležnosti predsednika.
Zvanično predložen
Shodno očekivanjima javnosti, Samoopredeljenje je 20. januara ipak zvanično predložilo Aljbina Kurtija za mandatara za sastavljanje nove Vlade Kosova.
Tada je počeo da teče rok od 15 dana za izglasavanje vlade u Skupštini Kosova.
Hašim Tači izjavio da je dan ranije potpisao nominaciju lidera Samoopredeljenja Aljbina Kurtija za premijera i da se nada da će „Kurti reagovati, jer je to u njegovom sopstvenom interesu ili bi, u suprotnom, trebalo da se odrekne mandata“.
On je prethodno saopštio da je Kurtiju zakazao da dođe u Predsedništvo Kosova i preuzme potpisanu odluku, što je Kurti odbio da učini, istovremeno poručujući predstavnicima DSK-a da imaju još dve nedelje da se dogovore o eventualnoj koaliciji.
Mustafa: Trpimo pritiske
Ambasadori Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije Filip Kosnet i Nikolas Abot su 21. januara imali sastanak sa rukovodstvom DSK-a nakon koga je predsednik te partije Isa Mustafa izjavio da je ona izložena velikim pritiscima radi postizanja koalicije sa Pokretom Samoopredeljenje.
Dve partije nisu uspevale da prevaziđu nesuglasice oko insistiranja DSK-a na mestu predsednika skupštine, na kome se već nalazio Gljauk Konjufca iz Samoopredeljenja, kao i prava da DSK-a predloži još uvek neimenovanog kandidata za predsednika Kosova 2021. godine.
Nedelju dana kasnije, nastavljeni su razgovori Samoopredeljenja sa DSK-a. Pominjalo se da će im prisustvovati i ambasadori zemalja Kvinte i predstavnici EU na Kosovu.
Mandatar za sastav vlade Aljbin Kurti imao je rok do 4. februara da Skupštini Kosova predstavi novi sastav vlade.
PROČITAJTE JOŠ:
Međutim, ambasade zemalja Kvinte u Prištini su saopštile da se neće baviti posredovanjem u pregovorima između Samoopredeljenja i Demokratskog saveza Kosova povodom formiranja vlade.
Funkcioner Samopredeljenja Erzan Vranići je kazao da se o ambasadorima Kvinte nikada nije razmišljalo kao o posrednicima „već samo kao eventualnim pomagačima za ono za šta su i sami izrazili svoju spremnost“.
Korišćenje prilike
Predsednik Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa je krajem januara poručio da šef Samoopredeljenja Aljbin Kurti treba maksimalno da iskoristi svoj mandat, jer niko ne zna šta će se desiti nakon 4. februara.
On je naglasio i da njegova stranka još uvek veruje u koaliciju sa Samoopredeljenjem, ali da neće odustati od zahteva za mesto predsednika Skupštine Kosova.
„Imali smo volju da sklopimo koaliciju sa Samoopredeljenjem ali, naravno, poštujući jedni druge kao strane tog sporazuma“, kazao je Mustafa.
Ukoliko se koalicioni sporazum ipak ne postigne, Mustafa je dodao da će DSK-a glasati za Kurtijevu vladu, „ali ne bez uslova“.
U isto vreme, iz Samoopredeljenja je potvrđeno da će Aljbin Kurti razgovarati sa predstavnicima manjinskih zajednica koji su zastupljeni u Skupštini Kosova, uključujući i predstavnike Srpske liste.
Shodno tome, 30. januara su se, u ime Srpske liste, sa mandatarom susreli Goran Rakić i Dalibor Jevtić.
„Preneli smo naš stav gospodinu Kurtiju da očekujemo od vodećih albanskih partija da sakupe većinu za sastav vlade. Srpska lista neće biti kočničar u sastavljanju buduće vlade. Bez Srpske liste, kao značajnog političkog činioca, nemoguće je formirati vladu“, rekao je nakon sastanka Rakić.
Njegov partijski kolega je dodao da još nije postignut dogovor vodećih albanskih partija, ali da su nakon sastanka sa Kurtijem neke stvari ipak jasne.
„Ono što smo danas razjasnili, ukoliko vlada ima više od 12 ministarstava, po važećem Ustavu, još jedno, treće ministarstvo će pripadati nevećinskim zajednicama. Srpska lista će u poslaničkom klubu imati 11 poslanika, pa je jasno da će imati i to drugo ministarstvo“, rekao je Jevtić, zanemarujući da je Kurti neposredno nakon izbora u više navrata izjavljivao da neće u vladu sa Srpskom listom, te da se prethodno susreo sa predsednikom PDS-a Nenadom Rašićem.
Dan kasnije se pojavila informacija da će sednica Skupštine Kosova na kojoj će Aljbin Kurti izložiti svoj predlog za buduću kosovsku vladu biti održana 3. februara.
Mačak februarac
Prištinski mediji su 1. februara 2020. izvestili, pozivajući se na izvore iz dve partije, da su Samoopredeljenje i DSK-a postigli dogovor o budućoj kosovskoj vladi.
Navedeno je da će Vlada Kosova imati 15 ministarstava od kojih će šest pripasti Samooopredeljenju, šest DSK, dva će predvoditi Srpska lista, a jedno pripadnici ostalih manjinskih zajednica što je proizilazilo iz ustavne obaveze Kosova i pretpostavke da vlada ima više od 12 ministarstava.
Dogovor je postignut pošto su u Samoopredeljenju pristali da Gljauk Konjufca podnese ostavku na mesto predsednika skupštine, na koje je izabran 26. decembra prethodne godine.
Planirano je da on preuzme neku poziciju u budućoj vladi, a na njegovo mesto se očekivalo da bude predložena Vjosa Osmani iz Demokratskog saveza Kosova.
Samoopredeljenje je dalo pisane garancije DSK-a da će podržati njihovog kandidata za predsednika Kosova kada Hašimu Tačiju istekne mandat 2021. godine.
Sa 66 glasova su 3. februara 2020. poslanici kosovskog parlamenta izabrali novu vladu. Novoizabrani premijer Aljbin Kurti je tokom predstavljanja svog programa poručio da je spreman da vodi razgovore sa Beogradom.
Za prvog zamenika premijera je izabran Avdulah Hoti iz DSK-a, dok je drugi zamenik postao Haki Abazi iz Samoopredeljenja.
Dalibor Jevtić je izabran za ministra za zajednice i povratak, Ivan Milojević je postao ministar za regionalni razvoj, dok je Emilija Redžepi iz bošnjačke zajednice izabrana za ministarku administracije lokalne samouprave.
Aljbin Kurti je nakon formiranja vlade poručio da je „jedino bitna volja naroda“.
„Svi smo ovde službenici koji radimo za i u ime naroda, mi smo svi ovde zamenjivi. Ja cu biti premijer svih vas, poslušaću vas glas, posebno kada se ne slažemo. Možemo imati drugačije ciljeve, ali važno je da imamo zajednički san“, zaključio je Kurti u prvom obraćanju parlamentu sa pozicije premijera.
Novi nastavak analize političkog delovanja Aljbina Kurtija čitajte na portalu radiokim.net u rubrici „Analiza” u nedelju, 21. maja.