Evroposlanica Tanja Fajon je početkom juna iste godine još jednom zatražila od Skupštine Kosova da ratifikuje sporazum o demarkaciji, kako bi se stvorili uslovi za dalji proces liberalizacije viza.
Podsetimo, opozicione partije kosovskih Albanaca su od septembra 2015. godine raznim sredstvima, uključujući i suzavac, blokirale rad Skupštine Kosova u znak nezadovoljstva sporazumima, prevashodno onim o demarkaciji sa Crnom Gorom, dok je sporazum o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom u tom periodu pretila da zauvek pokrije tišina nesprovođenja. Ipak, bio je sporadično pominjan kao svojevrsni "aneks nezadovoljstvu" u trenucima povišenog emotivnog naboja među albanskim opzicionim liderima na Kosovu. Na kratko će ga "u igru" sredinom godine vratiti Džo Bajden.
Samopredeljenje je tih dana ponavljalo raniju mantru da će se na sve načine usprotiviti ratifikaciji sporazuma o demarkaciji, kojom se, kako su isticali članovi ove partije, "gubilo 8.000 hiljada hektara površine Kosova".
Nakon celodnevne rasprave o Sporazumu o demarkaciji sa Crnom Gorom 3. avgusta 2016. godine, Vlada Kosova je dan kasnije prosledila sporazum Skupštini na ratifikaciju u vidu zakona koji predviđa moguće izmene ili dopune sporazuma.
Aljbin Kurti je na početku te sednice rekao da je sporazum o demarkaciji pečat na potvrdi da je "Kosovo zemlja koja nema granice", odnosno "nema teritoriju".
"Mi jesmo za demarkaciju granice sa Crnom Gorom, ali ne za ovakvu. NATO nas neće braniti od Crne Gore, braniće nas od Rusije. Ako želimo da branimo našu zemlju od Crne Gore, to moramo mi da uradimo, ako nas napadne Rusija, odbraniće nas NATO", kazao je on.
Nekoliko stotina pristalica Samoopredeljenja održalo je miran protest ispred kosovske skupštine u Prištini, a pošto su se uverili da poslanici u tom terminu neće glasati o predlogu kosovske vlade, mirno su se razišli.
Međutim, Skupština Kosova je napadnuta iste večeri oko 23.00 (4. avgusta) eksplozivnom napravom čija se detonacija čula u većem delu Prištine. Policija je saopštila da nije bilo žrtava.
Ponovo suzavac u Skupštini Kosova
U zgradi Skupštine Kosova je 9. avgusta ponovno bačen suzavac. Do incidenta je došlo tokom sednice Komisije za spoljne odnose gde je trebalo da bude razmotreno pitanje demarkacije granice sa Crnom Gorom, a odluka potom upućena u skupštinsku proceduru. Suzavac su bacilli predstavnici opozicije koji su još jednom pokazali neslaganje sa njom.
Policija Kosova je tokom dana uhapsila poslanika Samoopredjeljenja Dritona Čaušija koji je upotrebio suzavac.
Uprkos neredu, Komisija je sa šest glasova za usvojila predlog zakona i uputila ga predsedništvu Skupštine Kosova.
Narednog dana je objavljena informacija da je sednica parlamenta na kojoj će se raspravljati o demarkaciji granice sa Crnom Gorom sazvana za 1. septembar.
Opozicione stranke su najavile da neće dozvoliti da parlament potvrdi tu granicu, a ambasada SAD u Prištini je izrazila "duboko žaljenje" zbog ko zna po koji put ponovljenog incidenta sa suzavcem u Skupštini Kosova, kao i pretnje bacanja bombe na kuću predsednika Komisije za demarkaciju.
"Izabrati nasilje je napad na demokratiju Kosova. Time se odbacuju evroatlantske vrednosti kojima teži narod Kosova", navedeno je u saopštenju ambasade SAD u Prištini, odakle je još jednom zatraženo "normalno funkcionisanje demokratskih institucija".
Bajdenova poseta i "poslednje upozorenje"
Tada američki potpredsednik, Džozef Bajden je stigao u Prištinu 16. avgusta uveče, nakon posete Beogradu. Podsetimo, on je na Kosovu boravio i 2009. godine kada je izjavio da je nezavisnost Kosova bila najbolje rešenje.
I dok su kosovski zvaničnici smatrali da je nova poseta američkog potpredsednika istorijska, analitičari su tih dana tvrdili da je njen pravi cilj ubrzavanje rešenja nagomilanih političkih problema.
Džo Bajden je tokom posete poručio kosovskim vlastima da moraju da sprovedu svoje obaveze i ratifikaciju sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom, kao i obećanje dato u Briselu o sprovođenju dogovora sa Srbijom o formiranju Zajednice srpskih opština.
Samopredeljenje je samo dan nakon Bajdenovog odlaska sa Kosova reagovalo navodima da "Kosovu prete napetost i destabilizacija ukoliko Vlada pokuša da sprovede ova dva sporazuma".
"Za Samoopredeljenje su ovi sporazumi i dalje neprihvatljivi. Naravno, američki zvaničnici, kao i zvaničnici drugih zemalja, podržavaju teze kosovskih zvaničnika. Dok imamo koruptivnu vladu koja i dalje insistira na štetnim sporazumima, Amerika će i njih podržati. Ali, treba da znamo da Džo Bajden neće živeti na Kosovu. On je ovde bio dva dana, ali mi i naša deca ostajemo ovde, a našu budućnost ova dva sporazuma ugrožavaju", kazao je portparol Samoopredeljenja Frašer Krasnići.
U septembru biće u novembru
Predlog nacrta zakona o razgraničenju između Kosova i Crne Gore povučen je 1. septembra sa dnevnog reda skupštinskog zasedanja na osnovu odluke Vlade Kosova, što je poslanicima saopštio premijer Isa Mustafa.
"Povlačenje zakona o razgraničenju na današnjoj sednici, ne znači da se Vlada Kosova povukla iz sporazuma, već da ne postoje uslovi da se glasa", kazao je on.
Poslanici Samoopredeljenja, kao i demonstranti koji su bili okupljeni ispred Skupštine Kosova, vest o povlačenju predloga o demarkaciji su dočekali kao pobedu, a zatim su počeli su da se razilaze.
Na skupštinskom ulazu je privedena poslanica Samoopredeljenja Donika Kadaj-Bujupi pošto je u njenoj torbi pronađen biber sprej. Nešto kasnije, biber sprej je pronađen i u torbi Aide Derguti, pa je i ona privedena.
Samoopredeljenje je krajem septembra predložilo nekoliko tačaka za rešenje sporne demarkacije sa Crnom Gorom i izlazak "iz ćorsokaka" u kojem su se nalazile institucije Kosova.
Visar Imeri je na konferenciji za medije rekao da "prvo treba ponovo razmotriti sporazum (o razgraničenju) sa Crnom Gorom" i zatražio da "Skupština Kosova formira komisiju u kojoj bi se predstavnici svih stranaka bavili pravnim modalitetima ponovnog razmatranja sporazuma".
Nerazjašnjena smrt aktiviste
Član Samoopredeljenja Astrit Dehari preminuo je 5. novembra na putu iz pritvornog centra u Prizrenu prema Regionalnoj bolnici u istom gradu. On je priveden i osumnjičen da je zajedno sa još pet aktivista planirao, organizovao i izvršio napad na zgradu kosovske skupštine 4. avgusta 2016. U pritvoru je proveo ukupno 68 dana.
Aljbin Kurti je dva dana kasnije ocenio da je Dehari ubijen, dok je glavni tužilac Osnovnog tužilaštva u Prizrenu Sulj Hodža rekao da je uzrok smrti gušenje.
Dehari je sahranjen 8. novembra u blizini Prištine. Povodom njegove smrti, Samoopredeljenje je organizovalo komemorativnu sednicu i protestnu šetnju ulicama Prištine.
Nekoliko dana kasnije ta politička partija nije uspela da osigura podršku većine poslanika za zakazivanje vanredne sednice Skupštine Kosova zbog smrti njihovog aktiviste.
U znak protesta, poslanici Samoopredeljenja su izašli pred govornicu sa parolom na kojoj je pisalo "Pravda".
Skupština Kosova je 20. decembra 2016. nakon petosatne rasprave na predlog vladajućih partija usvojila preporuku kojom se zahteva da se smrt aktiviste Samoopredeljenja Astrita Deharija rasvetli na transparentan način kako se ne bi ostavio prostor za političke manipulacije.
Aljbin Kurti je podsetio je kako je Dehari bio u pritvoru bez optužnice i kazne.
"Nije slučajno što ga 68 dana nisu ispitali. Tužilaštvo ga uopšte nije ispitalo i to su ostavili policiji”, kazao je on.
PROČITAJ JOŠ:
Tako je govorio Kurti: Hronologija jednog protivljenja
Sezona suzavca: Zajednica ne prolazi
ZSO kao povod za unutrašnju političku borbu kosovskih Albanaca
Ministarka pravde Durata Hodža je na istoj sednici izrazila zabrinutost zbog težnje da se utiče na slučaj i rezultate istrage i pozvala Skupštinu Kosova i poslanike da veruju pravosudnom sistemu i institucijama.
Nekoliko prištinskih medija je na kraju 2016. godine objavilo je rezultate istraživanja Kosovskog demokratskog instituta koje je pokazalo da je među mladima od 17 do 21 godine najpopularniji političar jedan od lidera Samoopredeljenja - Aljbin Kurti. Za njega je glasalo 13,7 odsto anketiranih.
Istraživanje, koje je obavljeno od 26. novembra do 9. decembra na uzorku od 1.200 ispitanika, pokazalo je da 70 odsto mladih misli da se Kosovo kreće u pogrešnom smeru, a kao glavne probleme kojima bi vlada trebalo da se pozabavi označili su: nezaposlenost (65,1 %), ekonomski razvoj (54,6 %) i borbu protiv korupcije (53,1 %).
Nova godina, problemi stari
Na Kosovu se krajem februara 2017. spekulisalo da će se sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom poonovo naći pred Skupštinom Kosova početkom marta meseca, nakon što je državna ekspertska komisija za merenje teritorije potvrdila da Kosovo procesom demarkacije nije izgubilo 8.000 hektara, kako je tvrdila opozicija.
Potvrđeno je da sporni rejon Čakora, shodno svim prethodnim kartama, pripada Crnoj Gori a ne Kosovu.
Dok je trajala trodnevna javna rasprava o izveštaju komisije, opozicija je najavila da će se ponovo žustro suprotstaviti sporazumu, a da rezultate komisije ne priznaje zato što je ona bila "jednostrana i u službi vlasti". Samoopredeljenje je tih dana zagovaralo protivljenje "unutar i van zgrade Skupštine Kosova".
Tek pred sam kraj prve dekade maja je konačno odlučeno da Vlada Kosova prosledi Skupštini sporazum o razgraničenju sa Crnom Gorom, ali samo ukoliko joj na vanrednoj sednici ne bude prethodno izglasano nepoverenje. Odluku da se demarkacija nađe pred poslanicima je doneo premijer Isa Mustafa nakon telefonskog razgovora sa zamenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Brajanom Hojt Jiom.
Samoopredeljenje je odmah reagovalo saopštenjem u kome je navelo da sve ukazuje na to da vladajuća koalicija nema dovoljan broj glasova.
Pada vlada
Već 11. maja je izglasan pad Vlade Kosova, pa je na predstojećim izborima 11. juna Aljbin Kurti nastupio kao jedan od tri kandidata za premijera, uz Ramuša Haradinaja i Avdulaha Hotija.
Kurti je na izbore izašao sa čvrstim stavom protiv sporazuma o demarkaciji, a Samoopredeljenje je nekoliko puta najavilo da će svim sredstvima sprečavati njegovu ratifikaciju. Tražili su da se sporazum ponovo razmotri.
Iz ove partije su poručivali da se formiranjem Zajednice opština sa srpskom većinom legalizuje podela Kosova, da je to političko-teritorijalna autonomija kosovskih Srba koju će kontrolisati Beograd i da će taj entitet imati svoj državni okvir unutar države Kosovo, dodajući da je ZSO način za "bosnizaciju Kosova".
Aljbin Kurti je uoči izbora 2017. godine verovao da dijalog sa Beogradom treba reformisati, da za stavove Kosova u dijalogu mora postojati nacionalni konsenzus, te da je dijalog produbio podele i paralelizam na Kosovu i ojačao uticaj Srbije.
Obećavao je žestoku borbu protiv kriminala i korupcije u slučaju da dođe na vlast.
Trijumf Samoopredeljenja
Samoopredeljenje na izbore izašlo samostalno, a za oko 10.000 glasova iza sebe je ostavilo koaliciju Demokratskog saveza dotadašnjeg premijera Ise Mustafe, te Alijanse Novo Kosovo i Alternative.
Koalicija Demokratske partije, Alijanse za budućnost Kosova i Inicijative, čiji je kandidat za premijera bio Ramuš Haradinaj, a koja je okupila još 10 manjih partija, dobila je ukupno najveći broj glasova, 34 odsto, ali je to bilo nedovoljno za formiranje vlade.
Pokret Samoopredeljenje je dobio čak 27 odsto glasova, 14 odsto više u odnosu na izbore 2014, a koalicija Demokratskog saveza Kosova svega 25 procenata.
Srpska lista koju je podržao Beograd, na tim izborima jedan od šest srpskih političkih subjekata, dobila je najveći broj glasova među Srbima - 41.279 glasova ili 5,9 odsto. Svi ostali srpski subjekti imali su ispod jedan odsto glasova.
Kandidat za premijera Kosova iz Samoopredeljenja Aljbin Kurti je već 13. juna pozvao političke partije da otpočnu razgovore o formiranju nove Vlade Kosova i dodao da nikako neće odustati od premijerske pozicije.
"Mi smo pobedili, ali pobeda je vaša, pobedili su građani, pobedila je hrabrost nad strahom, nada nad razočaranjem", kazao je on.
Politička kriza koju su uzorkovali sporazum o razgraničenju sa Crnom Gorom i obaveza formiranja ZSO rezultirala je krizom u vezi sa formiranjem Vlade Kosova. Nošen često vrlo nasilnim, pa i brutalnim talasima kriza, uz sopstvene vrlo glasno izgovarane rigidne stavove, Aljbin Kurti je postao najpopularniji politički lider kosovskih Albanaca.
Na osnovu konačnih rezultata Centralne izborne komisije objavljenih dan nakon Vidovdana 2017. godine, za Kurtija su glasala 143.642 glasača.
Peti nastavak analize političkog delovanja Aljbina Kurtija čitajte na portalu radiokim.net u rubrici "Analiza" u nedelju, 19. marta.