„Ova odluka je iznad mašte i ispod bilo kojeg logičkog i zakonskog nivoa. Kao neopravdana, ona je neprihvatljiva. U narednim danima ćemo informisati građane o ostalim političkim koracima“, poručio je Kurti.
Sednica kosovskog parlameta na kojoj se glasalo o novoj Vladi Kosova je održana 3. juna. Medijima nije bilo dozvoljeno prisustvo, pa su skupštinska dešavanja pratili na programu Radio-televizije Kosova.
Istovremeno, nekoliko stotina građana se okupilo ispred Skupštine Kosova protestujući zbog pokušaja da se izabere nova vlada na čelu sa Avdulahom Hotijem. Samoopredeljenje se prethodno ogradilo od tog protesta.
Hoti je na sednici izneo svoj program i najavio da će prioriteti buduće vlade biti borba protiv pandemije kovida-19 i ekonomski oporavak, ali i jačanje države i njenog integriteta, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, investicije, dijalog (sa Beogradom) u saradnji sa SAD i EU, te kazao da će biti glavni pregovarač Prištine.
U radu Skupštine Kosova su učestvovali i poslanici Srpske liste. Igor Simić je najavio da će njegova stranka podržati vladu Avdulaha Hotija. Predloženo je da ministar administracije i lokalne samouprave bude Goran Rakić, a ministar za povratak i zajednice Dalibor Jevtić, što je kasnije i usvojeno.
Za vladu na čelu sa Hotijem je glasao 61 poslanik, 24 su bila protiv, a jedan uzdržan. Novi saziv je imao 16 ministarstava i četiri potpredsednika.
Kurti: Vlada Kosova nezakonska i beskorisna
Nekoliko dana kasnije Aljbin Kurti je najavio da će Samoopredeljenje nastaviti sa borbom „unutar i van skupštine“, ponavljajući da kao jedino rešenje vidi nove izbore.
„To je slaba, kratkotrajna vlada, ali mi ćemo se pobrinuti da od nje nema velike štete“, dodao je.
Prema Kurtijevim rečima, protesti su neizbežni, ali će biti mirni.
„Mi smo najveća partija na Kosovu, prvi smo, glavni i najjači politički subjekat na Kosovu. Prema tome, mislim da sa ovako slabom vladom, snažna opozicija koju čine Pokret Samoopredeljenje i ko god drugi, naglašavam tu posebno predsednicu skupštine Osmani, bez sumnje ima sva sredstva za potrebne rezultate, a to su novi izbori i skraćivanje veka nezakonskoj vladi“, dodao je on.
Govoreći o dijalogu sa Srbijom, Kurti je kazao da „ilegalna vlada i frustrirani predsednik ne smeju da postignu sporazum sa Srbijom“.
„Oni znaju da kakav god sporazum postigli, eventualno neće vredeti koliko sam papir na kojem je tekst sporazuma i boja kojom će da se potpišu. Tako da, oni ne smeju da postignu sporazum sa Srbijom. Ova vlast nema kapaciteta da se suoči sa Srbijom i nema legitimitet da vodi dijalog sa njom“, naveo je bivši premijer Kosova.
PROČITAJTE JOŠ:
Osvrnuo se i na odnose sa SAD i EU, a otkrio je i koga smatra najvažnijim saveznikom.
„Nisam za neprijateljstvo, ali ni za servilnost, ja sam za partnerstvo i savezništvo sa EU i SAD, sa NATO-om, a posebno sa Nemačkom. Ali, ne mogu da podlegnem, niti da se predam, da prihvatim nešto što kaže ambasador Grenel, samo zato što mu je Vučić to rekao u Beogradu, da ja na to pristanem. To je predaja, dijalog pod uslovima neprijatelja je predaja. Ja to nikad neću da uradim”, poručio je Kurti.
Hoti poništio mere reciprociteta
Na jednoj od prvih sednica, nova Vlada Kosova predvođena Avdulahom Hotijem je poništila odluke kojima je uvedena mera reciprociteta prema Srbiji.
Hoti je rekao da su tako ukinute sve prepreke za nastavak dijaloga, a ukoliko on ne bude imao povoljan ishod, najavio je vraćanje mera na snagu.
„Očekujemo da Srbija prekine kampanju protiv priznavanja Kosova, a od partnera da izvrše pritisak na Srbiju“, naveo je Hoti.
Predstavnici Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja u vladi su glasali protiv ove odluke.
Samoopredeljenje prikuplja potpise
Samo tokom prve nedelje juna 2020. Samoopredeljenje je prikupilo više od 150 hiljada potpisa kosovskih Albanaca koji su tražili nove izbore.
„Građani se osećaju izdanim, osećaju se zapostavljenim. Oni, takođe, smatraju da Kosovo ide ka diktartorskom sistemu“, kazala je poslanica te partije u kosovskoj skupštini Fitore Pacoli.
Pokret Samoopredeljenje je, pozivajući na nove izbore, nakon nekoliko dana pokrenuo i on-lajn peticiju sa istim ciljem.
Igra simbolima
Prvu sledeću sednicu Skupštine Kosova obeležila je rasprava između pozicije i opozicije o legitimitetu nove vlade i upotrebi simbola, a bilo je nešto reči i o koronavirusu i ekonomiji.
Poslanik Samoopredeljenja Hajrula Čeku je naveo da je „sednica pokušaj nove Vlade Kosova da nametne utisak normalnosti, kao da se na Kosovu ništa nije dogodilo“.
„Nelegitimna vlada nije proistekla iz glasova građana. U vreme kada je nezavisnost Kosova narušena, ništa normalno se nije dogodilo od dana kada ste seli na ove stolice“, rekao je Čeku.
PROČITAJTE JOŠ:
Njegov partijski kolega Arben Redžaj je prebacio vladajućoj većini da zavisi od Srpske liste i Beograda, te da i dalje želi da se obračunava sa bivšom vladom koju je predvodio Aljbin Kurti.
Potpredsednica vlade iz Socijaldemokratske inicijative (NISMA) Aljbuljena Baljaj je navela da „posle preuzimanja dužnosti nije našla kosovske zastave niti Deklaraciju o nezavisnosti u kancelarijama“, što je izazvalo dugu raspravu i međusobna optuživanja niza poslanika pozicije i opozicije.
Ganimete Musliju iz Demokratske partije Kosova (DPK) je kazala da je „igra simbolima neprihvatljiva, te da ju je inicirala Kurtijeva vlada“, da bi njen partijski kolega Uran Ismajli naveo da su „simboli rezultat velike žrtve i nisu pitanje nabavke i logistike“.
Sednica je završena bez preispitivanja i odobravanja nekoliko međunarodnih sporazuma iako je i to bilo na dnevnom redu.
Zahtev za ocenom ustavnosti nove vlade
Pokret Samoopredeljenje je Ustavnom sudu 12. juna podneo zahtev za ocenu ustavnosti izbora Vlade Kosova na čelu sa Avdulahom Hotijem. Iz ove partije su naveli da je povod za tu inicijativu glasanje poslanika Etema Arifija koji je, iako pravnosnažno osuđen na kaznu zatvora od više od godinu dana, učestvovao na sednici i glasao za Vladu Kosova.
„Učešće Etema Arifija na sednici 3. juna i njegovo glasanje, tim pre što je bilo odlučujuće, produbljuju nezakonitost ove vlade i proceduralno nezakonitu odluku skupštine da glasa za vladu. Zato je odluka skupštine nevažeća i neustavna“, saopšteno je medijima iz Samoopredeljenja.
Navedeno je i da je Ustavom Kosova jasno definisano da poslanik gubi mandat u slučaju da je za krivično delo pravosnažno osuđen zatvorskom kaznom u trajanju od jedne ili više godina.
Poslanik Etem Arifi, koji je zbog krivičnog dela osuđen na više od godinu dana zatvora, bio je jedan od 61 poslanika koji je glasao „za“ i tako omogućio neophodan broj glasova za Hotijev izbor na mesto novog premijera Kosova.
„Hotijeva vlada zavisi od svakog poslanika Srpske liste“
Aljbin Kurti je ubrzo izašao sa stavom da Hotijeva vlada ima „sporazum sa srpskom vladom, i ne zavisi samo od Srpske liste, već i od svakog poslanika Srpske liste“.
„Poslanik Srpske liste nije toliko odlučujući u Srpskoj listi koliko je važan da donosi odluke u Vladi Kosova. Ako izgube jednog člana Srpske liste, vlada će kolabirati“, rekao je Kurti.
On je dodao da smatra besmislenim „ukidanje reciprociteta Srbiji koja ima neprijateljski stav prema Kosovu“.
„Neviđeno je, ne samo u našoj istoriji, da se neko liši suverenog prava na uzvratni odnos sa susedima, a u ovom slučaju, pre svega, sa Srbijom koja svojim stavovima dokazuje da je država koja je prema nama neprijateljski nastrojena“, izjavio je Kurti.
PROČITAJTE JOŠ:
Prethodna Vlada Kosova pod vođstvom Aljbina Kurtija je 1. aprila 2020. uvela meru reciprociteta, čime je ukinula stopostotni porez na srpsku robu koji je krajem novembra 2018. godine uveo prethodni premijer Ramuš Haradinaj.
Kada je Avdulah Hoti došao na čelo vlade Kosova, jedna od njegovih prvih odluka je bila je ukidanje mere reciprociteta koju je srpska strana videla kao prepreku dijalogu između Prištine i Beograda.
Vjosa Osmani razrešena pozicija u DSK
Početkom druge dekade juna je potpredsednica i članica predsedništva Demokratskog saveza Kosova Vjosa Osmani zvanično razrešena sa vodećih funkcija na predlog predsednika stranke Ise Mustafe, a nakon niza neslaganja u vezi sa raspuštanjem vlade Aljbina Kurtija, ukidanja takse na srpske proizvode i obnavljanja dijaloga sa Beogradom.
Za razrešenje Vjose Osmani sa vodećih pozicija u partiji je glasala većina članova Generalnog saveta DSK-a, ali je ona nezavisno od stranačkih turbulencija ostala predsednica Skupštine Kosova.
Bilo je očekivano da njeno mesto u stranci zauzme kosovski premijer Avdulah Hoti za čiji izbor Osmanijeva nije glasala.
Vjosa Osmani je bila najpopularniji političar u DSK i na izborima održanim 2019. godine je dobila najviše glasova od svih kandidata te partije, a bila je nominovana i za poziciju premijera.
Specijalizovano tužilaštvo traži optužnicu protiv Tačija i ostalih
Duhove na Kosovu je prilično uzburkala neočekivana vest objavljena 24. juna 2020. godine. Naime, Specijalizovano tužilaštvo u Hagu je još 24. aprila podnelo na ispitivanje optužnicu protiv kosovskog predsednika Hašima Tačija, lidera DPK Kadrija Veseljija i još nekoliko lica koja se terete za niz zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina, uključujući ubistvo, prisilno nestajanje lica, progon i mučenje.
U optužnici od deset tačaka, navedeno je da Hašim Tači, Kadri Veselji i drugi osumnjičeni snose krivičnu odgovornost za skoro sto ubistava.
Specijalizovani tužilac je smatrao nužnim da se oglasi zbog, kako je naveo, kontinuiranih pokušaja Tačija i Veseljija da ometaju i podrivaju rad Specijalizovanih veća.
„Tači i Veselji su, prema navodima, sproveli tajnu kampanju da bi se ukinuo zakon kojim su Specijalizovana veća osnovana kao sud, kao i da bi na drugi način opstruirali rad suda, a sve sa ciljem da oni sami ne budu izvedeni pred lice pravde“, saopšteno je tom prilikom.
Predlog optužnice se pojavio dan pre očekivanog susreta predstavnika Beograda i Prištine (Vučića i Tačija) u Briselu, odnosno tri dana pre najavljenog sastanka u Vašingtonu. Iako je u javnosti bilo i navoda da optužnica "miriše na politiku", moglo se čuti i drugačije mišljenje.
„Kada je objavljen izveštaj Dika Martija, a potom (isti) postao izveštaj Saveta Evrope koji je i izglasan, a predsednik Tači i Veselji su spomenuti u tom izveštaju, tako da je bilo za očekivati da u jednom trenutku oni budu optuženi“, kazao je direktor Fonda za humanitrno pravo Kosova Bekim Bljakaj.
Većina se, ipak, slagala oko toga da će predsednik Kosova nakon objavljivanja predloga optužnice za ratne zločine morati da podnese logičnu i očekivanu ostavku, što se nakon nekoliko meseci i dogodilo.
Aljbin Kurti je optužnice nazvao „posledicom starih grešaka“.
„Kosovo je trebalo da ima svoje nezavisno i nepristrasno pravosuđe koje bi istraživalo, sudilo i kažnjavalo sve ratne zločine... posebno one koje je izazvala Srbija na Kosovu.
„Iskreno da vam kažem, nisam očekivao ovakav napad na OVK“, rekao je kasnije u intervjuu za BIRN.
„Verujem da će to biti štetno za izgradnju države na Kosovu, za pravdu na Kosovu i za Oslobodilačku vojsku Kosova i njene vrednosti“, dodao je on.
Kurti je podsetio na pritisak međunarodne zajednice na kosovske poslanike da glasaju za osnivanje Kosovskih specijalističkih veća u avgustu 2015, nakon što je prethodnim glasanjem u junu iste godine onemogućeno osnivanje takozvanog „specijalnog suda“ i to opisao kao „institucionalno nasilje“.
„Imam veće ambicije za državu Kosovo i zato želim da se pravda deli na lokalnim sudovima“, rekao je on.
Novi nastavak analize političkog delovanja Aljbina Kurtija čitajte na portalu radiokim.net u rubrici „Analiza” u nedelju, 18. juna.