Među kosovskim Albancima vlada mišljenje da je za sve, po običaju, odgovorna Srbija. Stav, na svoj način, vrlo sličan onome da na Kosovu o svemu odlučuju stranci i da se ovdašnji političari ni za šta ne pitaju.
"Situacija je napeta. Srbi su dali ostavke u Kosovskoj policiji jer nisu zadovoljni ovim razgovorima Vučića i Kurtija. Ali, nisu zadovoljni ni oni koji nisu podneli ostavke, nije urađena velika stvar. To može da izmakne kontroli jer Rusi huškaju Srbe", rekao je u novinarskoj anketi jedan stanovnik Prištine i dodao da "sever pripada Kosovu".
Prištinski zvaničnici se, očekivano, svim silama trude da ovakva i slična stereotpina uverenja svojih birača dodatno učvrste.
"Srbija primorava i podstiče kosovske Srbe da napuste posao u kosovskim institucijama", napisao je na Tviteru Bljerim Velja, šef kabineta predsednice Kosova Vljose Osmani, reagujući među prvima na odluku Srba sa severa da napuste sve kosovske institucije i podnesu ostavke.
Naravno, on nije propustio priliku da Srbiju poveže sa Rusijom, a aktuelnu krizu sa događajima u Ukrajini, dodajući da ga novonastala situacija "podseća na rusko huškanje u Donbasu 2014. godine".
Kosovski premijer Aljbin Kurti je u subotu, 5. novembra zatražio od Srba na Kosovu da ne nasedaju na manipulacije srpskih vlasti i da ne napuštaju kosovske institucije. Oglasio se postom na Fejsbuku:
"Predstavnici Srpske liste su pre nedelju dana rekli da će organizovati žestok otpor kaznama. Ipak, nisu dočekali 21. novembar: Beograd je počeo sa pretnjama i pripremama za destabilizaciju Kosova. Dakle, u pitanju je nešto drugo. Jasno je o čemu se radi, predsednik Srbije je lagao i razočarao Amerikance i Evropljane. Vrlo često se sastaje i koordinira sa ruskim ambasadorom u Beogradu, a Srbija, nedemokratska zemlja, postaje oruđe Kremlja. Takođe, čini se da je bivši portparol Miloševićeve stranke, sada ministar spoljnih poslova Srbije (Ivica Dačić), moćniji od bivšeg Miloševićevog ministra informisanja, sada predsednika Srbije. Ovo je njihova lična bitka za vlast, ne ni za građane ni za državu", napisao je Kurti.
I on je, dakle, najpre implicirao da je Beograd odgovoran za destabilizaciju Kosova, a potom i da je Srbija, kao oruđe Kremlja, koordinirala akciju sa Rusijom. Izašao je i sa tezom da je u pitanju borba za vlast bivših Miloševićevih kadrova.
Aljbin Kurti je, svesno ili nesvesno, ozbiljno omašio: Aleksandar Vučić jeste bio ministar informisanja Srbije (24. mart 1998 - 24. oktobar 2000) u jednom periodu predsednikovanja Slobodana Miloševića Saveznom Republikom Jugoslavijom, ali nikada nije bio kadar Socijalističke partije Srbije, već Srpske radikalne stranke i Vojislava Šešelja. Uostalom, predsednik vlade u kojoj je Vučić "ministrovao" informisanjem bio je Mirko Marjanović. Međutim, premijer Kosova je, zapravo, pominjanjem Miloševića ponovo sugerisao staru tezu da se današnja Srbija ne razlikuje od one iz njegove mladosti koja ga je držala po zatvorima u Lipljanu, Požarevcu i Nišu, a koju je NATO bombardovao.
Veći je previd kosovski premijer napravio kada je "otkrio" da je u pitanju lična bitka za vlast Dačića i Vučića što je besmislica koju teško da će ozbiljno shvatiti bilo ko, čak i u Prištini, pod pretpostavkom da je jedan deo njegovog posta bio namenjen strogom unutar-političkom anesteziranju kosovskih Albanaca.
Kurti je u istom tekstu napisao i da "nije protiv Srba", pozvao ih da ne napuštaju kosovske institucije i da "ne nasedaju na političke manipulacije i geopolitičke igre", jer "Vučić laže Evropljane i Amerikance", što je tvdrnja kojoj će ostati dosledan i u narednim danima.
"Pridržavajmo se svi zajedno demokratskih i evropskih vrednosti vladavine prava, prava i sloboda pojedinaca i manjinskih zajednica, kao i političkog pluralizma", zaključio je Kurti svoj poziv.
Nemoguće je apele sa kraja Fejsbuk obraćanja kosovskog premijera ozbiljno shvatiti. U demokratiji se poštuju odluke Ustavnog suda, ženi druge nacionalnosti ne odbijaju u prodavnici da prodaju hleb, prognoza vremena nije namenjena samo većinskom narodu... Sunce na Kosovu sija i onima koji ne govore albanski, čak im i kiša pada. Red je, da ne kažem pravo, da ih institucije o tome obaveste na maternjem jeziku. Ovako, premijeru ostaje da do mile uživa u pluralizmu evro-atlanskih prideva i superlativa koje sam sebi često izdašno prišiva. Srbi vrlo dobro znaju kako se najlakše podnose lideri sličnog profila, najbolje u novijoj istoriji.
U prvoj reakciji Aljbin Kurti, dakle, nije pomenuo francusko-nemački predlog za rešenje statusa Kosova.
Nije se dugo čekalo ni na oglašavanje kosovske predsednice Vjose Osmani koja je takođe ustvrdila da je povlačenje ministara, poslanika i pripadnika srpske zajednice iz Vlade, Skupštine i Policije Kosova akt protiv demokratije i vladavine prava, napravljen pod pritiskom vlasti u Beogradu.
"Postupak Srbije predstavlja jednostrano povlačenje iz Briselskih sporazuma u vezi sa gašenjem njenih nelegalnih struktura na Kosovu. Ovaj postupak koji je podstakla Srbija još jednom dokazuje ono što smo više puta rekli, da je Srbija izvor destabilizacije Kosova i regiona zbog njenih teritorijalnih i hegemonističkih ciljeva. Međutim, Srbija neće moći da promeni multietnički karakter institucija i naruši mir i bezbednost u Republici Kosovo", navela je ona u saopštenju dostavljenom medijima.
Očekivano, Rusija je i u obraćanju Osmanijeve "čučala" na Andrićevom vencu.
"Beograd je taj koji pokušava da destabilizuje i koji održava bliske odnose sa Rusijom i njeno je oruđe u ovom delu Balkana", zaključila je.
Da li zbog toga što slabo mare za Srbe na Kosovu ili upravo suprotno, zato što mare toliko da jedva čekaju da im vide leđa, Kurti i Osmanijeva su, kao uostalom i zvanični Beograd, te međunarodna zajednica, potpuno prevideli upozorenje predstavnika organizacija srpskog civilnog društva iz početka septembra 2021. u vezi sa ukidanjem KS tablica.
Uoči toga je zamenik kosovskog premijera Besnik Bisljimi saopštio, nakon prethodno održanog sastanka sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslavom Lajčakom, da "Kosovo neće prihvatiti produženje privremenog sporazuma o registarskim tablicama nakon 15. septembra".
Sama odluka o obustavi izdavanja KS tablica doneta je još 17. septembra 2020. godine i potpisao ju je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Kosova Agim Veljiu.
Dakle, sve strane su još krajem leta 2020. godine imale osnova da razmišljaju o praktičnim i političkim posledicama jednostranih odluka donetim bez konsultacija sa ostalima koji su zainteresovani za problem. Zašto to nije učinjeno, teško da će javnost ikada saznati.
Kao što verovatno nećemo saznati ni zašto rečenica iz saopštenja Žozepa Borelja povodom aktuelne krize: "Strane mogu rešiti pitanje registarskih tablica u okviru dijaloga" (The licence plates issue can be resolved by the Parties under the Dialogue) nije izgovorena ranije u nekoliko mogućih navrata.
"Da je izrečena u aprilu 2021. kada su šestomesečni pregovori propali, ili u junu 2021, u vreme donošenja prve odluke Vlade Kosova, ova rečenica bi sve sprečila", podsetila je pre nekoliko dana Milica Adrić Rakić iz Nove društvene inicijative (NSI).
Iako francusko-nemački plan za rešavanje budućih odnosa Beograda i Prištine nikada nije predstavljen javnosti, nakon mnogo natezanja je zvanično potvrđeno da postoji i da je predočen dvema stranama. Zatim je saopšteno i da su u Brisel stigli odgovori, te da se "pažljivo proučavaju".
O još jednom "istorijskom ne" koje je iz Beograda upućeno međunarodnim centrima moći, javnost je u jeku tenzija na severu Kosova obavestio ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić navodima da francusko-nemački plan "polazi od stava da je nezavisnost Kosova već gotova stvar" i da "Srbija to ne može da prihvati".
Kosovski zvaničnici čija su odluke o preregistaciji svih automobila na RKS tablice okinule trenutnu situaciju na severu, od tog trenutka u svoj narativ uvode i francusko-nemački plan.
Kurti već u ponedeljak, 7. novembra, na zajedničkoj konferenciji za medije sa ministrom unutrašnjih poslova Dželjaljom Svečljom, saopštava da zna šta je pravi razlog za krizu.
"Nije reč o tablicama, o Zajednici spskih opština, ni o suspenziji Nenada Đurića, već o odbijanju francusko-nemačkog predloga", rekao je on i dodao da "Vučić upotrebljava različite pripadnike ilegalnih struktura".
"Srbija je zainteresovana da sabotira dijalog i bilo koji sporazum. Put koji je odabrala je saradnja sa kriminalnim strukturama na severu", kazao je Kurti, dodajući da je "Kosovo angažovano na miru i bezbednosti".
"Angažovano na miru" ili ne, Kosovo polako naginje ka novim izborima. Njih će definistivno biti, makar za gradonačelnike Severne Mitrovice, Zvečana, Leposavića i Zubinog Potoka.
"Zakon o lokalnim izborima ne poznaje termin ostavka. Ustavni sud je, u slučaju bivšeg predsednika Orahovca koji je podneo ostavku pa se pokajao, doneo odluku da nema pokajanja. Ako se jednom podnese ostavka, ona je nepovratna", kazao je profesor prava na prištinskom univerzitetu Mazlum Baraljiu.
Naredni korak je raspisivanje vanrednih izbora za četiri opštine na severu od strane kosovske predsedenice Vjose Osmani.
"Izbori za ove opštine trebalo bi da se održe za deset, a najkasnije 45 dana. Predsedništvo bi trebalo da se konsultuje sa Centralnom izbornom komisijom (CIK) da li da ta komisija, zavisno od okolnosti i mogućnosti (pripreme) odredi datum koji nije onaj koji zakon propisuje", rekao je Baraljiju.
Međutim, upravo je datum problem. Četiri rukovodioca Opštinskih izbornih komisija (OIK) sa severa Kosova takođe su podneli neopozive ostavke na svoje pozicije.
"S obzirom na političku situaciju, mi nismo spremni da u ovom trenutku radimo po tom tehničkom pitanju, a to je sprovođenje izbornog procesa na severu. Nemamo dogovor ni sa građanima, da li su spremni na tako nešto", kazao je bivši predsednik OIK-a za Severnu Mitrovicu Slobodan Dimitrijević za KoSSev.
O neuspehu Srbije da Kosovo pošalje na izbore govorio je i predsednik Skupštine Kosova Gljauk Konjufca. Istina, njegove opaske su se odnosile na parlamentarne izbore.
"Ne želim da pomislim da Aleksandar Vučić može da pošalje Kosovo na izbore kad god hoće. Da se razumemo, ako je to bila namera Srbije i Vučića, da izazovu izbore na Kosovu, ili bilo kakvu destabilizaciju, ili izbore kao posledicu destabilizacije i osporavanja bezbednosne situacije na Kosovu, to ne samo što nije moguće, nego je i nedopustivo, i verujem da je ceo politički spektar na Kosovu ujedinjen s tim u vezi", rekao je Konjufca.
I on je aktuelnu krizu doveo u vezu sa misterioznim francusko-nemačkim planom za koji, kako je naveo, "Kosovo ima problem da kaže ’ne’".
"Sada kada Srbija vidi da se približava jedno rešenje za Kosovo u kojem međunarodna zajednica, najmoćnije evropske države, kao i Sjedinjene Američke Države imaju jasan stav, Srbiji su predložili plan koji, u suštini, ako prevedete šta taj plan znači, jeste da se jednom zauvek odrekne svojih pretenzija na Kosovo", rekao je Konjufca.
"Međunarodnu zajednicu" je Konjufca podrazumevano izjednačio sa zapadnim zemljama koje su priznale (samo)proglašenu nezavisnost Kosova, pa lakonski smatra da nema potrebe u kosovsku jednačinu uključivati stavove Brazila, Indije, Španije, Rumunije, Kipra, Kine...
Prema njemu, Srbija želi da "pokazivanjem svoje snage izaziva Kosovo".
"To je demonstracija sile. Sada su naši pravni mehanizmi (Kosova) odgovorili kontra-strategijom. Ne prvenstveno silom, već pravom. Ne isključujemo da Srbija može da žrtvuje i ljude da bi ostvarila cilj", naveo je Konjufca.
Suma sumarum, Beograd instrumentalizuje Srbe sa severa i koristi krizu oko tablica da bi naudio kosovskoj državnosti.
A Srbi sa Kosova?
Nekadašnji potpredsednik Vlade Kosova Branimir Stojanović smatra da srpski politički predstavnici južno od Ibra odavno nemaju svoj glas, niti se čuju.
"Mislim da je Srpska lista, nažalost, poslednjih nekoliko godina stvari osmislila tako da sve koncentriše na severu Kosova i Metohije i da se otuda odlučuje o svemu. Jasno je da se u ovim velikim dogovorima niko odavde neće čuti i da će samo neko sa severa donositi odluke", kazao je on.
Na severu je i doneta odluka o napuštanju kosovskih institucija uz ocenu da je "institucionalnio nasilje koje Priština sprovodi prevršilo svaku meru".
"Srbi su saterani uza zid", kazao je bivši gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević.
"Meni je jako žao da vidim da dobar deo albanske javnosti odbija da poveruje da je ovo autonomna odluka građana na severu Kosova. Svakako da ima mnogo nesigurnosti sa ovom odlukom, ali ovo jeste nešto što je zajednica tražila jako dugo od svojih političkih predstavnika koji, pak, za to nisu imali dozvolu od Beograda. Ovde se ne radi o postupku koji je nastao pod pritiskom Beograda, već o postupku koji je Beograd, napokon, odobrio", kazala je Milica Andrić Rakić u komentaru razvoja situacije.
Reakciju međunarodnih zvaničnika na najnovije tenzije na severu najbolje je poslovično precizno formulisao portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs.
"Akcije i retorika koji povećavaju mogućnost nasilja izlažu nepotrebnom riziku nevine živote i živote međunarodnih mirovnih snaga na terenu. Sjedinjene Američke Države se slažu sa Evropskom unijom da nedavni razvoj događaja zabrinjava i ugrožava značajan napredak koji je do sada postignut u dijalogu uz posredovanje EU", rekao je Prajs.
Akcenat je ponovo na golim životima. Napredak i dijalog su u drugom planu.