NVO „Forum za civilne mirovne službe“ (ZFD) predstavila je knjige „Uvažavanje budućnosti" i “MOnuMENTI–promenljivo lice sećanja” u okviru debate „Uloga umetnosti i kulture u poimanju istorije“, koju je u AKC-u u Gračanici organizovala NVO „Herc“.
Sadržaj sedam članaka različitih albanskih autora iz Prištine, zasnovan na ličnim stavovima, te predstavljanje navodno neistorijskih podataka i pokušaj sinteze kulturnih nasleđa više zajednica u jednoj od knjiga, izazvali su žučnu raspravu na debati u AKC-u.
Profesor istorije Zorica Velić je istakla da je glavni problem srpske zajednice u kulturološkom smislu to što se negira da na Kosovu postoji srpsko kulturno nasleđe.
„Imamo mnogo problema u poimanju istorije u kulturološkom smislu naročito imajući u vidu dve totalno različite kulture koje su nespojive. Treba ostaviti da svaka zajednica neguje kulturu onakvu kakva jeste i da ne treba uticati na bilo koji način na kulturu druge zajednice. Za srpsku zajednicu je jako važno da u kulturološkom smislu nastavi da postoji kakva je i do sada bila ovde, a problem je što albanska zajednica negira da ovde postoji kulturno nasleđe Srba“, kazala je Velićeva za KIM radio.
Pisac Živojin Rakočević je kazao da poštuje pravo da se publikuju različita slikovna i literarna izdanja, ali da treba izbegavati zadiranje u tuđu kulturu ili izgrađivanje sinteze različitih kulturnih nasleđa.
„Zašto bih se petljao u nečije nasleđe, ako ono kulturološki i identitetski ne pripada mojoj grupi? Da bismo to razumeli moramo da shvatimo da na ovom prostoru postoje otomansko, albansko i srpsko kulturno nasleđe kao tri dominantne grupe u poslednjih, da kažem, 300 godina. 20. vek je vek velikih ideologija kada se nastoji da se napravi sinteza tradicionalnih nasleđa“, kazao je Rakočević na debati.
Dragana Milutinović, koordinator ZFD-a je za KIM radio kazala da su intelektualci iz Prištine u knjizi „Uvažavanje budućnosti" iznosili samo lične stavove koji su zasnovani na činjenicama do kojih su sami autori došli. Namera je bila, kako navodi Milutinovićeva, da se inicira rasprava sa temom „Suočavanje sa prošlošću“, a ne da se kreira istorija.
„U pitanju su lični stavovi, a ne istorijske činjenice. Ukoliko postoji interesovanje, mogli bismo da dovedemo autore ovih članaka pa da se raspravlja o tim stavovima. Zadatak nije bio da se iznesu zvanični podaci, već da se inicira debata“, istakla je Milutinovićeva.
Bojan Teofilović, ispred CPT-a je istakao da su fotografije oličenje stanja društva u kojem su spomenici nastali.
„Imate ovde spomenike koji su građeni u, da kažem, prvoj polovini 20. veka, spomenike iz vremena socijalizma i komunizma u bivšoj Jugoslaviji i svi oni pokazuju same društvene tokove i svest društva u trenutku u kojima su nastajali“, istakao je Teofilović.
U AKC-u je od 15. novembra otvorena izložba nemačkog fotografa Marka Krojača, na kojoj su predstavljene samo neke od 500 fotografija napravljenih u protekle dve godine, a tematika su spomenici iz perioda nakon Drugog svetskog rata na prostoru Zapadnog Balkana.