BaÅ¡kim Fazlija jedan je velikog broja Roma koji su 1999-te godine napustili PriÅ¡tinu i privremeni smeÅ¡taj pronaÅ¡li u kolektivnom centru u Leposaviću. Ni deset godina kasnije BaÅ¡kim ne uspeva da pronaÄ‘e posao i sebi i svojoj porodici obezbedi egzistenciju. On kaže da je vrlo teÅ¡ko živeti u Leposaviću s obzirom da je nezaposlenost velika. “Nema posla, teÅ¡ko se živi, po kantama sakupljam sekundarne sirovine, prodam za stotinak dinara i tako se preživi dan. Privatni posao je teÅ¡ko naći jer svi Romi iz kolektivnih centara traže posaoâ€, kaže BaÅ¡kim.
Jedini izvori prihoda u porodici BaÅ¡kima Fazlijua su deÄiji dodatak i socijalna pomoć. “Hvala Bogu Å¡to bar imamo dokumenta za decu na osnovu kojih primamo tu socijalnu pomoćâ€. On kaže da se do sada nekoliko puta obraćao meÄ‘unarodnim organizacijama da mu obnove kuću u PriÅ¡tini koja je 1999-te uniÅ¡tena ali da nije naiÅ¡ao na razumevanje. Budućnost svoje dece on ne vidi u PriÅ¡tini jer, kako kaže, na osnovu onoga kako danas svari stoje u ovom gradu život je nemoguć bez poznavanja albanskog jezika. “Deca mi ovde u Leposaviću redovno pohaÄ‘aju Å¡kolu. Jeste da se teÅ¡ko živi ali je ipak bolje nego živeti u ovakvoj situaciji u Pristini. Tamo je život skoro nemoguć zbog malog broja Romaâ€, izjavio je Fazliju. U PriÅ¡tini je do 1999-te godine živelo oko 13.000 Roma a sada ima samo 14 romskih povratniÄkih porodica.
________________________________________________________________________________________________
Romi neće povratak u Prištinu zbog nezaposlenosti
________________________________________________________________________________________________
O Bashkim Fazlij si iekh kotar but Rroma save palo 1999 bersh mukle I Pristina hem temporaruno kheribe arakhte ano kolektivuno centari ano Leposavic. Hem palo desh bersh o Bashkimi naci arakhel buti hem naci arakhel eksistencia pe familiake. Ov phenol kai isi but phare te keren o gjivdipe ano Leposavici se nane buti. “Nai buti, abut si phare te kerel pes gjivdipe, kidav sekundarune bucha save arakhav kotar o kantes, biknav hai shel dinarienge hem kidial nakhel pe o dive. Privatuni buti si but phare te arakhol pe se but Rroma kotar kolektivuno centari roden butiâ€, phenol o Bashkimi.
Ani familia e Bashkimiskri avol vec o chavorikano fondi hem socialuni asistencia. “Shucur e Devleske kai isi amn dokumentia e chavorenge ki savi la i socialuno asistenciaâ€. Ov phenol kai gji akana kergja lafi but e internacionalune organizaciencar kotar i Pristina ama naci las pes kan. O anglupine pere chavengro na dikhel ani Pristina se, sar phenol, se savore gjanen kai nashit kera gjivdipe cim na gjane i albanyakri chib. “Me chave kate ano Leposavic regularuno gjan ani shkola. Phare se i gjivdipnaske ama mai lache si gia se o gjivdipe ani Pristina. Odoriga si o gjivdipe nai posibilo sebepi kai nai but Rromaâ€, raportuingja o Fazlia. Ani Prishtina gji ko 1999 bersh kernas gjivdipe 13.000 Rroma a akan si vec 14 rromane familie save irisaile.