Dvestotinak ljudi ili polovina srpskog dela Orahovca, gradića u Metohiji prisustvovalo je premijeri pozoriÅ¡ne predstave “Igra ljubavi i sluÄaja†u izvoÄ‘enju Narodnog pozoriÅ¡ta iz PriÅ¡tine. Ova vesela letnja barokna priÄa, autora Pjera De Mojea iz 17. veka izazvala je smeh ljudi Äiji se život odvija u nekoliko uliÄica okruženih bodljikavom žicom. Ovo je prvi put u proteklih 8 godina da je neko ovim ljudima ponudio igru, smeh i radost. Kada je predstava zavrÅ¡ena ljudi su i dalje stajali ne verujući da je igri doÅ¡ao kraj.
Direktor Narodnog pozoriÅ¡ta iz PriÅ¡tine Nenad Todorović kaže da je sama ideja bila ta da se napravi predstava koja će biti mobilna i koja će ići po enklavama. “Igraćemo predstave za pet, Å¡est ili deset ljudi. Ja sam prosto bio iznenaÄ‘en, znam da ovde ima oko 400 ljudi, danas ih je na predstavi bilo bar pola. Orahovac je simbol naÅ¡e nesreće, ovi ljudi imaju suze u oÄima već godinama, mi nismo doÅ¡li da im tovarimo suze, već da probamo da im donesemo na bar sat vremena ono Å¡to znaÄi jedan civilizovan život. Doneli smo im smeh, oni ovde žive sa strahom. Kada sam Äuo aplauz odjednom nisam znao gde sam, da li sam u nekom standardnom gradu koje ima svoju redovnu pozoriÅ¡nu publiku, bio sam fasciniran, bilo mi je potpuno neverovatno to Å¡to su za vreme predstave ljudi bili potpuno radosni, a da sam ih sat vremena pre poÄetka predstave video zbunjene i uplaÅ¡eneâ€, kazao je Todorović.
Koordinator OpÅ¡tine Orahovac Dejan BaljoÅ¡ević kaže da njegovi sugraÄ‘ani nisu mogli da veruju da predstave nema viÅ¡e. “Posle zavrÅ¡ene predstave ljudima je bilo teÅ¡ko da se vrate u stvarnost, da sa jedne stolice na kojoj su sedeli i smejali se ustanu i vrate se u njihov stvarni život, vrate se u iÅ¡Äekivanje boljeg sutra, koje naizgled nema.
Ljubazno pozdravivÅ¡i glumaÄku ekipu koju će dugo pamtiti graÄ‘ani su poželeli da im se ovakvi dogaÄ‘aji Äešće deÅ¡avaju i da im ovakvi gosti Äešće dolaze u Orahovac.
Ova predstava je deo Å¡ire akcije, i izvodiće se u malim izolovanim zajednicama uglavnom na trgovima i ulicama gradova i sela Äije su kulturne potrebe potpuno zaboravljene.